Europska unija dobila je nalog za pokretanje vlastite špijunske agencije, javlja briselski POLITICO, prenosi Slobodna Bosna.

Kao dio sveobuhvatnog pregleda spremnosti bloka za rat i krizu objavljenog u srijedu, bivši finski predsjednik Sauli Niinistö smatra da EU treba vlastitu obavještajnu agenciju kako bi pomogla zemljama u odbrani od prijetnji, sabotera i stranih agenata koji djeluju u glavnim gradovima širom kontinenta putem više dijeljenje informacija, javlja briselski Politico, prenosi Slobodna Bosna. 

Još u martu, Niinistö, koji je bio predsjednik Finske više od desetljeća, dobio je misiju od predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen da dostavi detaljni izvještaj o spremnosti bloka za rat i civilnu odbranu, zajedno s prijedlozima za poboljšanje.

Ruski predsjednik Vladimir Putin već godinama vodi rat u Ukrajini na istočnoj granici EU-a, a njegovi su operativci aktivni u cijeloj Evropskoj uniji izazivajući zabrinutost o sposobnosti nacionalnih agencija da predvide zlonamjerne aktivnosti i utjecaj.

U svom nacrtu, Niinistö govori EU da razvije "potpunu obavještajnu saradnju na nivou EU koja može služiti i strateškim i operativnim potrebama", dodajući da je "mreža protiv sabotaže" potrebna za zaštitu infrastrukture.

Potrebno je više rada kako bi se "poboljšao rad protiv špijunaže u institucijama EU-a", rekao je nakon predstavljanja plana zajedno s von der Leyen.

Brojne diplomate protjerane su iz prijestolnica zbog optužbi za špijunažu, a Bruxelles je postao vruća tačka za aktivnosti agenata sa stotinama institucija i ambasada smještenih u gradu. Štaviše, ruski rat protiv Ukrajine izazvao je haos širom EU-a, od bespilotnih letjelica koje nadziru mjesta za vojnu obuku, do osujećenih pokušaja atentata na rukovoditelje oružja i napada na podvodnu infrastrukturu.

Zapadni saveznici već dijele obavještajne podatke s mrežom Five Eyes koja povezuje agencije u Sjedinjenim Državama, Australiji, Kanadi, Novom Zelandu i Ujedinjenom Kraljevstvu i takva bi agencija EU-a trebala biti usredotočena na dobro korištenje informacija koje su već operativne, rekao je Niinistö.

"Moramo vjerovati jedni drugima", rekao je Niinistö.

No mala je vjerovatnost da će EU uskoro odabrati najbolje i najpametnije od svojih stručnjaka za karijeru u visokorizičnim misijama u inozemstvu - ne samo zato što bi zemlje članice kao razlog da to ne učine ukazale na neispravnost izvršne vlasti EU-a.

“Svi znamo da je prikupljanje obavještajnih podataka prvenstveno odgovornost država članica”, rekla je von der Leyen.

"Trebali bismo raditi na poboljšanju protoka informacija, prikupljanju informacija i prikupljanju obavještajnih podataka."

Postoje brojna druga područja u kojima bi Unija trebala osnažiti svoju spremnost za sukob, rekao je, također predlažući Zakon o pripravnosti za EU koji bi odredio "načela, standarde i ciljeve" prema kojima bi zemlje trebale sarađivati. Na primjer, EU nedostaje milion stručnjaka za kibernetičku sigurnost, rekao je Niinistö, i iako ne zagovara vojnu obavezu, zalaže se za to da glavni gradovi uvedu programe koji dovode civile u nacionalnu odbranu.

Sigurnosne agencije također moraju "što je više moguće otežati neprijateljskim stranim obavještajnim službama da djeluju bilo gdje u EU", rekao je.

Niinistöovi zaključci bit će ugrađeni u drugi mandat von der Leyen, u kojem će EU imati svog prvog povjerenika za odbranu koji će imati zadatak izraditi bijelu knjigu o odbrani koja će biti objavljena do proljeća, piše Politico, prenosi Slobodna Bosna.

(Politico / SB)