Ambasador Bosne i Hercegovine u SR Njemačkoj Damir Arnaut osvrnuo se na jučerašnje obraćanje predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirevića pred Vijećem sigurnosti UN-a, istakavši da se radi o davno usaglašenim stavovima Bosne i Hercegovine, te da se raduje da se ti stavovi konačno ponovo artikulišu nakon dugo vremena.

Podsjetio je na obaveze koje propisuju Daytonski Ustav, zakoni Bosne i Hercegovine, kao i na činjenicu da je upravo Dragan Čović, kao tadašnji član Predsjedništva BiH, glasao za ratifikaciju Protokola br. 12 na Evropsku konvenciju o ljudskim pravima koji je dao nadležnost Evropskom sudu da donese presude u slučajevima Sejdić i Finci, Pilav, Kovačević i brojnim drugim. 

- Frazu da „Dayton nije švedski stol“ sam prvi put u javnom diskursu upotrijebio prije 16 godina u kontekstu mog zastupanja dr. Ilijaza Pilava pred Evropskim sudom za ljudska prava. Žalosti me da ta presuda još uvijek nije implementirana, ali i da je ta sintagma danas još aktuelnija. Raduje me, međutim, da se taj koncept konačno počinje raspakivati za stolom Vijeća sigurnosti UN-a. Naime, sve što je predsjedavajući Predsjedništva BiH Bećirović jučer rekao je odavno usaglašeno na nivou Bosne i Hercegovine i prihvaćeno od strane druge dvije države ugovornice Daytonskog sporazuma, ali dugo vremena niko na to nije podsjećao.Naprotiv, na sceni je dugo postojao narativ da se dogovoreno može zanemariti ako se neko u međuvremenu predomislio ili ako su nečiji apetiti porasli - kaže Arnaut. 

Arnaut ističe da je protekli rat u Bosni i Hercegovini izazvan agresijom izvana.

- Potvrdio je to ICTY, sud osnovan Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a u svim pravosnažnim presudama u kojim su kao dio udruženog zločinačkog poduhvata u Bosni i Hercegovini identifikovani vojni ili politički lideri drugih država. Te presude su obavezujuće za sve države članice UN-a. Uostalom, Republika Srbija je i priznala agresiju na Bosnu i Hercegovinu tokom procesa u kojem sam u Londonu zastupao Ejupa Ganića. Ta država je tada dostavila zvaničan akt kojim potvrđuje da je u periodu nakon međunarodnog priznanja Bosne i Hercegovine, na teritoriji Bosne i Hercegovine, bilo „reč o međunarodnom oružanom sukobu u kome su učestvovale dve visoke strane ugovornice i to Bosna i Hercegovina s jedne strane a sa druge SRJ - naveo je.

Napominje da je to doslovno definicija agresije, a Srbija je pravni sljedbenik SRJ. I Srbija jeste jedina država na svijetu koja je pred Međunarodnim sudom pravde osuđena za kršenje Konvencije o genocidu. Presude tog suda su također obavezujuće za sve zemlje članice UN-a.

Glorifikacija presuđenih ratnih zločinaca je zabranjena zakonom koji je nametnuo Visoki predstavnik, a, kako je kazao, poštivanje odluka Visokog predstavnika je obaveza koja proizlazi iz Aneksa X Daytonskog sporazuma.

- Deklaracija tzv. „svesrpskog sabora“ jeste direktan atak na Dayton. Sama činjenica da ta deklaracija „osuđuje prenos nadležnosti sa entitetskog nivoa na centralni nivo“, a što je mogućnost koja je eksplicitno propisana Ustavom BiH, ukazuje da je ovo anti-Daytonski dokument. Šta više, poistovjećnjem RS entiteta sa srpskim narodom, deklaracija otvoreno krši niz odluka Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda, čije su odluke, prema Daytonskom ustavu, „konačne i obavezujuće“ - navodi Arnaut.

Podsjetio je da "isti princip važi za državnu imovinu. Ona, prema nizu odluka tog istog suda, pripada isključivo Bosni i Hercegovini".

- Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i njeni protokoli su centralni dio Daytonskog ustava. To je jedini dio Daytona za koji je eksplicitno propisano da nije podložan izmjenama. Bosna i Hercegovina je 2003. jednoglasno ratifikovala Protokol br. 12 Evropske konvencije, čime je Evropskom sudu data nadležnost da donese presude Sejdic i Finci, Pilav, Kovačević i brojne druge. Glasali su za to i HDZ i sve stranke iz RS entiteta. Za ratifikaciju je glasao i Dragan Čović. Pritisci na Evropski sud da zanemari sve te činjenice stoga jesu nedopustivi - rekao je.

Vjeruje da Bosna i Hercegovina ima obavezu da pristupi NATO savezu i podjeća da je Zakon o odbrani, koji to eksplicitno propisuje, usvojen u Parlamentarnoj skupštini BiH u skladu da Daytonskim ustavom, uz primjenu entitetskog glasanja, te uz mogućnost pozivanja na vitalni nacionalni interes.

- Ukratko, nakon što sam tome svjedočio tokom tri njegova susreta sa njemačkim kancelarom Scholzom (od ukupno šest u proteklih 10 mjeseci) kojim sam prisustvovao, Bećirović je i jučer pred Vijećem sigurnosti UN-a artikulisao isključivo usaglašene stavove Bosne i Hercegovine. Ti stavovi su centralni dio balansa koji je Dayton uspostavio. Bilo kakvo osporavanje tih stavova čini legitimnim osporavanje svih ostalih elemenata Daytona, uključujući mehanizme poput entitetskog glasanja. Jasno je da bi se – da je Bećirović pred VSUN jučer konstatovao da je u New Yorku sunčan dan – našao neko da kaže da to ne predstavlja usaglašen stav. Ali to ne bi promijenilo tu činjenicu. S tim u vezi, pored fraze sa početka ovog tekta, postoji fraza koja datira do samih začetaka Ustava SAD-a: da Ustav nije samoubilački pakt. Ta sintagma nalaže svima, a pogotovo onim koji su zakletvu položili, da Ustav aktivno štite, a ne da to izbjegavaju pod krinkom formalnosti - navodi Arnaut.

Arnaut zaključuje da "ako Daytonski Ustav propisuje sve iznad nabrojano – a propisuje – bilo bi anti-Ustavno propustiti da se na to ukaže pred najvišim međunarodnim tijelom samo zato što se neko, ko se u međuvremenu predomislio, ne slaže sa tim činjenicama", saopćeno je iz Ambasade BiH u Berlinu.