Nastavlja se dramatičan pad broja novorođene djece u Hrvatskoj, javlja HRT. U prvih devet mjeseci ove godine u Hrvatskoj je rođeno manje od 24.000 djece, što bi moglo značiti da će ih do kraja godine biti i manje od 32.000, koliko ih je bilo lani.

Negativni prirodni priraštaj imaju gotovo sve županije, s tim da je najlošija situacija u Ličko-senjskoj, Primorsko-goranskoj i Karlovačkoj, a najbolja u Međimurskoj.

Za usporedbu, 1997. u Hrvatskoj je rođeno 55.500 djece, nakon čega taj broj kontinuirano pada.

U bolnici u Gospiću imaju sve manje porođaja, ove godine rođeno je samo 189 djece.

"Prošle, 2023. zabilježili smo najmanji broj novorođenčadi, samo 222. Mislim da je ovo izrazito negativno i da zaista treba raditi na demografskoj revitalizaciji ovih područja. Ovo je predivan prostor, jako slabo naseljen. Zapravo je naseljen kao subsaharska Afrika", kaže direktorica Opće bolnice Gospić Sandra Čubelić.

U Međimurju je bolja natalitetna slika. Imaju četiri puta više rođenih od Ličko-senjske županije.

"Prošle godine rođeno je 973 djece u našem porodilištu, a evo do današnjeg dana ove godine je rođeno 762 djece, što je, nažalost, pad od desetak posto", kaže voditelj Odjela ginekologije s poliklinikom i dnevnom bolnicom u Čakovcu Marko Škoda.

Na državnom nivou razloga za veselje nema, Hrvati su sve stariji i demografski među najugroženijima u svijetu. U Ministarstvu znaju kojim se podsticajnim modelima treba koristiti.

"Klasičnu populacijsku politiku koja stimulira rađanje, selektivnu imigracijsku politiku s obzirom na to da imamo velik broj naših ljudi u iseljeništvu, zaustavljanje iseljavanje mladih i usmjeravanje mlade populacije u izvangradske sredine", naglašava posebni savjetnik ministra demografije i useljeništva Stjepan Šterc.

Preostaje još osigurati budžetska sredstva i s riječi prijeći na djela, piše HRT.