Denis Zvizdić, dopredsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine komentarisao je večeras Dodikove napade na ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića.

– Pozadina posljednjih Dodikovih napada na Konakovića leži u nekoliko činjenica:

– Dodik je osoba koja prezire istinu,

– Dodiku je potrebna stalna politička svađa sa svima koji ne misle kao on s ciljem da skrene pažnju sa nagomilanih i teško rješivih finansijskih, društvenih, ekonomskih i politickih problema u bh entitetu RS,

– Dodik je svjestan da su mu Konaković, kao i brojni drugi analitičari, novinari itd., razobličili i poništili “kačket show” kojim je htio pokazati da će on biti miljenik nove američke administracije i da će odmah biti skinut sa “crne liste”, što je, naravno, mit, laž i u potpunoj je suprotnosti sa stvarnim činjenicama.

Pa da ponovimo istinu i lekciju koju Dodik očito želi da zaboravi.

Naime, američki predsjednik Donald Trump je sredinom 2017. godine donio Odluku o Zapadnom Balkanu, kojom se produžavaju vanredne mjere i koja, između ostalog, obuhvata i objavu tzv. crne liste osoba i organizacija (na kojoj je Dodik tada bio i do današnjeg dana i ostao), koje su pod sankcijama SAD-a zbog kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma i prijetnje nacionalnoj sigurnosti i interesima SAD-a, jer je Washington smatrao i još uvijek smatra, da te osobe ugrožavaju mir i proces stabilizacije u regiji.

Dodik je, naravno, već početkom 2017. najavio ( istina, tada nije nosio kačket) da će od nove američke administracije pod vodstvom predsjednika Trumpa zatražiti da se revidira odluka o sankcijama koje mu je uvela američka administracija i da je siguran da će se udovoljiti toj njegovoj želji.

Svoj stav je tada temeljio na potpuno pogrešnoj premisi kojom se rukovodi i danas: da su svi, i amerikanci, i englezi, i nijemci, i francuzi, i svi evropljani, sve njihove institucije i svi njihovi ambasadori u krivu, a da je jedini on u pravu.

I da će američka administracija to razumjeti i da će ga odmah, dakle, te 2017. i to bez odlaganja, skinuti sa “crne liste”.

Da rezimiramo šta se dogodilo i šta je istina zbog koje tako nervozno i primitivno napada Konakovića:

– da li je Dodik u vrijeme prošlog mandata predsjednika Trumpa skinut sa “crne liste”? Odgovor je: NE.

Naprotiv, zajedno sa njim su na crnoj listi završili njegovi najbliži politički i poslovni saradnici.

– da li će Dodik za vrijeme novog mandata predsjednika Trumpa biti skinut sa “crne liste”? Postoji mala šansa, ali samo ako prestane sa antiustavnim udarima na teritorijalni integritet i suverenitet BiH, ako prestane rušiti Dejton, podrivati državne institucije i usvajati antiustavne i antidržavne zakone, ako prestane sa secesionističkom retorikom, ako prestane sa idejom etnoteritorijalnih podjela i zagovaranja stvaranja etnički čistog “srpskog sveta” na prostoru Zapadnog Balkana, ako se daleko odmakne od bilo kakvih koruptivnih procesa, ako prestane veličati ratne zločince, ako prestane proizvoditi međunacionalnu mržnju i latentne konflikte, ako prestane biti proxy ruskih interesa i ako se posveti izgradnji moderne, evropske, demokratske i multietničke BiH.

Konaković mu je kroz kratak ali vrlo seriozan osvrt dao nekoliko dobronamjernih savjeta šta bi trebao uraditi da se vrati u margine normalnog ustavnog i političkog djelovanja ali, imajući u vidu da je Dodik obolio od bosnofobije ( zaista je paradoks da Dodik kao bosanski srbin tako snažno mrzi državu BiH) i autoritarnog načina vladanja u bh administrativnoj jedinici RS, svi iole političke iskusnije osobe već sada mogu sa velikom vjerovatnoćom odgovoriti da Dodik neće biti u stanju napraviti pozitivnu metamorfozu i iz temelja promijeniti svoje antidejtonsko i antiustavno ponašanje, pa samim tim unaprijed, opet sa velikom vjerovatnoćom, možemo znati sudbinu njegovog skidanja sa “crne liste” u toku novog Trumpovog mandata koji će naredne četiri godine voditi zemlju koja je bila i ostala višedecenijski prijatelj i zaštitnik cjelovite i suverene BiH.

Zadatak svih koji vole BiH je da nastavimo strateški i sadržajno jačati odnose BiH i SAD u svim oblastima, u politici, ekonomiji, investicijama i svakom drugom obliku saradnje, i na tome ćemo nastaviti aktivno raditi, ali i upizoravati na one političare koji bi BiH voljeli vidjeti u BRICS-u, a ne u EU i NATO.