Zabrinjavaju podaci o odlasku iz Bosne i Hercegovine na rad u inostranstvo. Samo u Sloveniju, godišnje, ode oko 15 hiljada radnika. Najtraženiji su vozači i radnici iz prerađivačkog sektora. Dok se domaći privrednici suočavaju sa nedostatkom kadra i otežanim poslovanjem reakcije nadleženih nema, prenosi BN televizija.

Vozači, varioci, zidari, građevinski i medicinski radnici, njih ukupno 10.119 otišlo je na rad u Sloveniju i Njemačku za samo devet mjeseci ove godine, a čak 80 odsto radnika iz BiH spremno je da prihvati posao u inostranstvu, pokazuju analize.

Simptomatično, na tržištu rada u BiH hronični deficit radne snage, ali do nadležnih nikako da stignu vapaji privrednika, koji su pritjerani uza zid.

“Turizam, ugostiteljstvo, metalska industrija pa i sve industrije koje se tiču proizvodnje imaju problem sa nedostatkom radne snage. U Trebinju blizu 5.000 ljudi dnevno putuje na posao u Dubrovnik”, kaže predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Zoran Škrebić.

Zakomplikovane procedure i veliko opterećenje troškovima u sektoru logistike i prevoza doveli su ovu oblast do zida.  Od 2019. godine do danas iz BiH otišlo je više od 7.000 profesionalnih vozača  i više od 1.500 prevozničkih firmi, jer vlasti u BiH, umjesto da olakšaju, samo otežavaju poslovanje navode iz Klaster Logistike.

“Ukoliko državne vlasti BiH ne budu u narednih 15-20 dana pokušale da naprave izuzeće u ovoj oblasti mi ćemo imati preseljenje još većeg broja kapaciteta, manje novca u budžetu Ako vam ode 12.000 ljudi, a toliko je minimalna procjena samo u ovoj oblasti to je 144.000 prosječnih godišnjih penzija. Ukoliko nismo u stanju da natjeramo 20 administrativnih radnika koji su napravili tako složene podzakonske akte da bi otežali rad transportnih preudzeća ako nisu u stanju da naprave nove, da bar prepišu kako to funkcioniše u Sloveniji”, navodi Velibor Peulić iz Klaster logistike.

A u Sloveniji svi radnici koji dođu iz BiH imaju zdravstvenu i socijalnu zaštitu kao domaći radnici. Godišnje bh. građanima bude izdato oko 15.000 radnih dozvola u ovoj državi, a minimalna neto plata iznosi oko 980 evra, dok je u Srpskoj najniža neto plata 900 maraka ili  456 evra. Istovremeno, privreda u Srpskoj na mukama ističe Škrebić:

“Svi  makroekonomski pokazatelji što se tiče industrije su negativni, imamo povećanje spoljnotrgovinskog deficita, odnosno smanjenje izvoza povećanje uvoza, imamo pad industrijske proizvodnje, pad zaposlenosti u prerađivačkoj industriji… U narednih 5-10 godina ako se ovakvi trendovi nastave doći će do nedostatka 60.000 radnika".

Umjesto da pomaže privredi, vlast čini suprotno, pa tako uz sve navedeno, kaže Škrebić najavljeno poskupljenje struje može samo produbiti ionako lošu privrednu aktivnost u Republici Srpskoj, što svakako neće zaustaviti odliv radne snage.