“Strane će osigurati da se izbjeglicama i prognanicima omogući siguran povratak, bez rizika od uznemiravanja, zastrašivanja, proganjanja ili diskriminacije, naročito zbog njihova etničkoga porjekla, vjeroispovjesti ili političkoga uvjerenja….” Ovako piše između ostalog u aneksu 7. Dejtonskog mirovnog sporazuma, piše u svojoj reakciji Zastupnik u Narodnoj skupštini RS-a Ramiz Salkić, te navodi da je u stvarnosti sasvim drugačije.

"Nakon 29 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma u entitetu RS, koji je nastao njegovim potpisivanjem, ovdje stanuje diskriminacija onih koji se ne izjašnjavaju kao Srbi pravoslavci.

Bošnjaci koji su se odlučili vratiti nakon oružanog progona izloženi su različitim oblicima diskriminacije od strane entitetskih i lokalnih vlasti sa ciljem otežavanja života i opstanka na vlastitim ognjištima.

Bošnjacima se uskraćuje pravo na egzistenciju, uskraćivanjem prava na zaposlenje o čemu svjedoči podatak da je samo oko 1% Bošnjaka zaposleno u entitetskim, lokalnim organima i javnim preduzećima.

Bošnjacima se osporava identitet, kultura, tradicija i maternji Bosanski jezik.

Bošnjačka djeca su prisiljena u školama u ovom entitetu učiti kako je vojska RS stvarala ovaj entitet i da nije počinila genocide nad Bošnjacima kako je to utvrdio Međunarodni sud pravde u Hagu.

Bošnjačka djeca su prisiljena učiti o presuđenim ratnim zločincima za počinjeni genocid nad Bošnjacima kao herojima i stvaraocima RS a ne kao planerima, organizatorima i počiniocima genocida kako je to utvrđeno u presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u Hagu.

Bošnjacima se danas pod izgovorom provođenja zakona o premjeru i katastru oduzima njihova imovina i pretvara u imovinu RS.

Moglo bi se nabrojati još primjera diskriminacije Bošnjaka u ovom entitetu dok onaj ko je zadužen za praćenje provođenja i implementacije civilnog dijela Dejtonskog mirovnog sporazuma šuti i ne poduzima ništa da ova pitanje riješi, čime na indirektan način daje podršku vlastima u ovom entitetu da nastave diskriminirati Bošnjake do potpune realizacije jednog od strateških ratnih ciljeva o etnički čistom srpskom pravoslavnom prostoru.

Kada sve ovo imamo u vidu entitet koji je nastao na osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma 29 godina kasnije sa razlogom ovaj dan praznuje jer ima mehanizme da nastavi realizaciju ne ostvarenih ratnih ciljeva mirnodopskim metodama u uslovima kada visoki predstavnik ne želi iskoristiti svoje mehanizme i zaustaviti ih u njihovim namjerama koje su bez ikakve sumnje usmjerene protiv Bošnjaka i Bosne i Hercegovine.

Dokaz ovome je i kontinuirano suprotstavljanje vlasti u ovom entitetu provođenju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koje su utemeljene na ustavu Bosne i Hercegovine a suprotne su seperatističkim ciljevima entitetskih vlasti.

Izostanak reakcije nadležnih državnih organa ohrabruje separatistički orjentisane vlasti da nastavljaju produbljivati diskriminaciju Bošnjaka kako se to čini sa nedavnim izmjenama zakona o zastavi grbu i himni entiteta RS, kojim se u upotrebu uvodi grb i himna Srbije, a koje je ranije proglasio diskriminatornim Ustavni sud Bosne i Hercegovine.

Sve ovo je dokaz ozbiljnih propusta u provedbi temeljnih odredbi Dejtonskog mirovnog sporazuma a koji se tiču aneksa 7 za šta odgovornost osim entitetskih vlasti snose i visoki predstavnici kojima ovo pitanje nije bilo u vrhu prioriteta njihovog djelovanja na implementaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma", zaključio je Salkić.