Istražujući razmjere izbjegavanja plaćanja poreza na dobit od strane multinacionalnih kompanija na evropskom tlu, Evropski revizorski sud (ERS) došao je do procjene od 100 milijardi eura porezne utaje.

"Osnivanje fiktivnih trgovačkih društava, režimi odbitaka nominalnih kamata i izuzetaka prihoda iz inozemnih izvora, povlašteni porezni režim za patente i porezna mišljenja, neki su od oblika štetnih poreznih praksi koje se koriste za izbjegavanje plaćanja poreza", navodi ERS u izvještaju pod nazivom "Borba protiv štetnih poreznih režima i izbjegavanja plaćanja poreza na dobit".

Ako bi se, prema istome izvoru, trebala odrediti ključna poluga za izbjegavanje plaćanja poreza na dobit, onda je to politika poreznog planiranja multinacionalnih kompanija koje gledaju različitosti u poreznim sistemima zemalja i ‘sele‘ poreznu obavezu tamo gdje im je povoljnije. Po tom obrascu, "multinacionalke", među ostalim, smanjuju poreznu obvezu tako što uzimaju zajmove od vlastitih kompanija u zemljama s slabijim poreznim opterećenjem, registriraju patente u zemljama poduzeća kćeri i, u konačnici, prikazuju dobit u društvima koje posluju u zemljama s nižim porezom na dobit.

Legalan biznis

Izbjegavanje plaćanja porezne obveze zakonitim metodama, napominju europski revizori, legalan je postupak onih koji su se u mogućnosti služiti tim postupcima, ali, napominju, stavlja u nepovoljan položaj one koji to nisu u mogućnosti.

"Globalizirano ekonomsko okruženje olakšalo je upotrebu sve složenijih poslovnih modela i korporativnih struktura, čime multinacionalnim poduzećima postaje lakše premjestiti dobit preko granica i izbjegnuti oporezivanje dobiti. Porezni obveznici koji nisu u mogućnosti iskoristiti režime agresivnog poreznog planiranja ili slične mjere u konačnici moraju dati veći doprinos kako bi nadoknadili porezne prihode koji ‘nedostaju‘", ističu europski revizori. Sudeći prema revizorskim navodima, jedna od poteškoća u borbi protiv štetnih poreznih režima je nemogućnost izračuna razmjera izbjegavanja plaćanja poreza zbog uključenosti EU u globalne gospodarske tokove.

Nema, prema istome izvoru, mnogo podataka EU-a o procjenama poreznih gubitaka uzrokovanih štetnim poreznim režimima i izbjegavanjem plaćanja poreza, a ažurirane procjene, ističe se u izvješću, nisu dostupne.

"U godišnjem izvještaju Evropske komisije o oporezivanju za 2023. istaknuti su gubici prihoda od poreza na dobit uzrokovani agresivnim poreznim planiranjem i izbjegavanjem plaćanja poreza. Prema procjenama iz 2013. gubici poreznih prihoda na svjetskoj razini mogli bi iznositi do 172,7 milijardi eura, od čega bi 68,2 milijardi eura moglo otpadati na Europu. U studijama o oporezivanju dobiti trgovačkih društava procjenjuje se da se razmjer koji poprimaju ukupni gubitci prihoda od poreza zbog premještanja dobiti na svjetskoj razini kreće u rasponu od 183 milijardi do 274 milijardi eura", upozorava ERS.

Nizozemski dokaz

U prilog procjeni o 100 milijardi eura ‘zamračenih‘ pri plaćanju poreza na dobit u spomenutome se izvještaju navodi nalaz nizozemske porezne uprave da je u 2022. porezni priljev u toj državi povećan za 32 milijarde eura nakon što su primijenjene porezne mjere borbe protiv izbjegavanja plaćanja poreza. U odnosu na 2019., prema istome izvoru, porezni odljev u Nizozemskoj smanjen je 2022. za čak 85 posto.

Jedan od izvora problema za borbu protiv poreznih utaja unutar EU, prema naglascima spomenutog izvještaja, je činjenica da svaka članica ima svoje porezni sistem a unutar sistema porezne povlastice za ulagače. Na istome tragu je i neusklađenost članica u kaznama za iste porezne prekršaje iz područja smanjivanja porezne obaveze pa je tako na Cipru kazna za netransparentno poslovno izvještavanje 20 hiljada eura, a u Nizozemskoj 900 hiljada eura.

"Na jedinstvenom tržištu EU-a na nacionalni porezni sistem svake države članice utječu druge porezne jurisdikcije, posebno u slučajevima u kojima se u tim jurisdikcijama nude porezne olakšice u svrhu privlačenja korporacija, pojedinaca ili kapitala na državno područje obuhvaćeno predmetnom jurisdikcijom. Svaka nacionalna porezna mjera kojom se povećava konkurentnost poreznog sustava jedne zemlje u odnosu na drugu čini jedan od oblika porezne konkurencije", napominju europski revizori.

Porezna konkurencija u obliku štetnih poreznih režima, dodaje se, postaje razlog za zabrinutost za EU ako vodi do neželjenih posljedica, posebno do narušavanja tržišnog takmičenja na jedinstvenom tržištu EU-a. Određeni porezni režim, zaključuje ERS, štetan je ako vodi do nepovoljnih posljedica kao što su smanjenje inozemnih poreznih osnovica ili nepravedna raspodjela poreznog opterećenja.

Međusobna saradnja

U objašnjenju mjera koje EU poduzima kako bi suzbila izbjegavanje plaćanja poreza na dobit revizori podsjećaju na pripadajuće direktive, naprimjer o odvraćanju od premještanja dobiti u zemlju s niskim porezima ili bez poreza te o prekograničnoj saradnji poreznih uprava, koje su članice dužne primjenjivati i na kodeks Unije o postupanju pri oporezivanju poslovanja. Pritom napominju kako su utvrdili različita tumačenja dijela direktiva kod članica Unije te da je kodeks ‘instrument neobvezujućeg prava‘.

Podsjećajući kako su članice Unije dužne pokrenuti proceduru prekograničnih izvještavanja kada posumnjaju na izbjegavanje plaćanja poreza na dobit, ERS navodi kako je između 2020. i 2023. pokrenuto 53 hiljade takvih procedura. Gotovo polovica od spomenutog broja pokrenuta je od strane njemačkih poreznih vlasti, 14,1 posto iz Nizozemske, a 7,9 posto s Cipra. Manje od dva posto, prema istome izvoru, inicijativa za provjeru mogućeg izbjegavanja plaćanja poreza pokrenuto je iz nekih od najvećih ekonomija Unije, poput Francuske i Italije.

Kao mjere smanjenja izbjegavanja plaćanja na dobit ERS, među ostalim, preporučuje potpuno usklađivanje poreznih pravila koje sprječavaju odljev poreznog prihoda, jaču saradnju između članica i jače sankcije za prekršitelje, naprimjer, obaveze transparentnog izvještavanja o poslovanju. Očekivano, revizori traže od Europske komisije, čiji je sistem upravo ovih dana izabran i obnovljen, jasniju i potpuniju kontrolu izvršenja direktiva za izbjegavanje plaćanja poreza.