Frankfurter Allgemeine Zeitung piše: „Poslije bombaškog napada na kanal na sjeveru Kosova, odakle dolazi voda važna za rad dvije elektrane, kosovski premijer Albin Kurti optužio je Srbiju da je odgovorna za eksploziju. Beograd je ovo odbacio. Kosovska policija u međuvremenu je uhapsila osam osumnjičenih osoba tokom racija na sjeveru Kosova naseljenom Srbima i saopštila da su tokom racija zaplijenili i oružje i municiju."

U kratkom izvještaju prenose se i Kurtijeve riječi: „Napad su izveli profesionalci. To je novi zločinački i teroristički napad za koji vjerujemo da dolazi od bandi kojima diriguje i koje režira Srbija." Njemački list, međutim, navodi i da pozadina napada „još uvijek nije jasna" i da je „Beograd negirao bilo kakvu odgovornost".

„Hibridni rat"

Berlinski Tageszeitung prenosi reakciju Evropske unije koja je osudila eksploziju kao „teroristički napad". Prenosi i izjavu odlazećeg visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbednost Josepa Borella koji je ocijenio da je to „odvratan čin sabotaže kritične civilne infrastrukture Kosova". Navodi se i da su se „međunarodnim kritikama pridružile SAD, Francuska i Turska", a i da su „zaštitne snage Kfora za Kosovo predvođene NATO takođe pozvale na uzdržanost".

List piše: „Kosovski mediji vjeruju da su napadi početak hibridnog rata, predvođenog Rusijom. Ranije ove nedjelje, napadači su bacili ručne bombe na zgradu opštine i policijsku stanicu. Najgora eskalacija posljednjih godina dogodila se krajem septembra 2023., nakon fatalnog napada srpskih paravojnih komandosa na patrolu kosovske policije, kada je tridesetak naoružanih muškaraca izvršilo napad patrolu kosovske policije."

Oružje i municija za koje policija Kosova navodi da je zaplijenila na sjeveru Kosova (Foto: Kosovo Police press office)

„Srbija nada pomoći Rusije i SAD"

Frankfurter Rundschau prenosi da se, poslije napada na Kosovu, „Priština i Beograd međusobno optužuju" i ujedno iznosi ocjenu da se „Srbija nada pomoći Rusije i SAD."

„Vlada Srbije odavno tvrdi da su njeni sunarodnici na Kosovu ugnjetavani. Ona nikada nije priznala državu Kosovo i brojnim međunarodnim inicijativama pokušava da podrije teritorijalni integritet i suverenitet te zemlje. Na izbornu pobjedu Donalda Trumpa na Balkanu se gleda kao na priliku da Srbija – čije rukovodstvo održava bliske kontakte s Trampovim okruženjem – unaprijedi svoje interese. U tom kontekstu, napad (na kanal Ibar-Lepenac, prim.red.) posmatra se kao priprema terena za to."

To ni u kojem slučaju nije velikosrpski "san", ocjenjuje njemački list. „Prva Trampova administracija podržala je Srbiju u njenom planu da odvoji sjever Kosova i pripoji ga Srbiji. Većina Srba živi na sjeveru, a ima i mnogo prirodnih resursa. Mnogi poznavaoci situacije sada strahuju da bi pod drugom Trampovom administracijom moglo da dođe do još jednog pokušaja iscrtavanja granica na Balkanu na osnovu etničkih kriterijuma, što bi bilo izuzetno opasno, posebno za državu Bosnu i Hercegovinu – a to bi samim tim povećalo i rizik od rata", zaključuje Frankfurter Rundschau, a prenosi DW.