Vodeći hrvatski mediji na naslovnim stranama i u udarnim terminima izvještavaju o današnjem sastanku u američkoj ambasadi u Sarajevu na kojem su “ključni američki diplomati zaduženi za BiH od predstavnika političkih stranaka zastupljenih u parlamentu Federacije BiH zatražili hitno usvajanje zakona o Južnoj interkonekciji kojom bi se povezale plinske mreže BiH i Hrvatske”.

HRT navodi da su zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Euroaziju Alexander Kasanof i američki ambasador u BiH Michael Murphy pozvali na sastanku u Sarajevu predsjednike klubova stranaka koje imaju zastupnike u Zastupničkom domu parlamenta Federacije BiH, no taj poziv nije bio upućen i predstavnicima HDZ BiH.

"Razgovarali smo o potrebi da BiH ostvari svoju energetsku neovisnost", izjavio je kratko novinarima nakon sastanka Kasanof ističući kako je nužno da se ostave po strani pojedinačni politički interesi zbog kojih je cijeli projekt Južne interkonekcije već godinama u zastoju. 

HRT citira izjavu predsjedavajućeg Zastupničkog doma parlamenta FBiH Dragana Miokovića koji je kazao novinarima kako su dobili "vrlo jasne upute i projekcije" o važnosti donošenja zakona o Južnoj interkonekciji.

"Očekujemo da zakon u najskorije vrijeme dođe u zastupničke klupe", kazao je Mioković.

Hrvatski mediji pišu da je Zastupnički dom prijedlog zakona o Južnoj interkonekciji usvojio još 2021., no on nikada nije došao na Dom naroda, a u međuvremenu je HDZ BiH zatražio njegovu izmjenu odnosno unošenje odredbe o novoj kompaniji koja bi bi provodila projekt, a sjedište bi joj bilo u Mostaru.

Južna interkonekcija naziv je za projekt novog plinovoda koji bi iz pravca Dugopolja u Hrvatskoj prolazio kroz Hercegovinu do centralne Bosne i na taj bi način eliminirao sadašnju potpunu ovisnost BiH o plinu iz Rusije.

Hrvatski mediji pišu da je projekt već godinama blokiran jer bošnjački i hrvatski partneri u vlasti ne mogu postići dogovor o tome hoće li ga realizirati kompanija BH Gas iz Sarajeva ili će za to biti zadužena potpuno nova kompanija.

Na tom drugom rješenju insistira HDZ BiH uz obrazloženje kako je Južna interkonekcija od strateškog interesa za Hrvate u BiH.

U HDZ-u također tvrde da je BH Gas pod potpunom bošnjačkom kontrolom, a uz to opterećen korupcijskim aferama i lošim upravljanjem.

No američka administracija nije saglasna s uspostavom nove kompanije jer smatra kako projekt može i treba realizirati kompanija BH Gas, koju bi se moglo preustrojiti tako da u njoj budu ravnopravno zastupljeni i hrvatski kadrovi.

Mediji u usjednoj državi dalje piše u da se predsjednik HDZ BiH Dragan Čović našao na meti izravnih kritika američke diplomatije, a pomoćnik američkog državnog tajnika James O'Brien za posjete Sarajevu u februaru Čovića je optužio da pokušava uspostaviti novu plinsku kompaniju "koja bi bila pod njegovom kontrolom i za njegovu političku i financijsku korist". 

Iz najveće hrvatske stranke, koja je i dio vladajuće koalicije na entitetskoj i državnoj razini, suzdržano su komentirali činjenicu da ih je američka diplomatija isključila iz konsultacija organiziranih u srijedu.

"Vjerojatno su stavovi HDZ-a već unaprijed poznati američkom veleposlanstvu tako da možda razgovaraju sa onim strankama od kojih žele saznati njihove stavove", kazala je u utorak potpredsjednica HDZ BiH Darjana Filipović.