Pred Vijećem sigurnosti UN-a redovito polugodišnji izvještaj podnijeli su predsjednica i tužitelj Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove, Graciela Gatti Santana i Serge Brammertz. To je sudsko tijelo osnovano 2010. kako bi dovršilo rad Međunarodnih kaznenih sudova za Ruandu i bivšu Jugoslaviju.

Sutkinja Gatti Santana nazvala je „slučaj Jojić i Radeta“ jednim od najgorih slučajeva kada je riječ o nesuradnji sa sudom koji od Srbije traži hapšenje i prebacivanje u Haag dvoje optuženih za zastrašivanje svjedoka u postupku protiv ratnog zločinca Vojislava Šešelja.

Tužitelj Brammertz je kazao kako se u može očekivati da u bliskoj budućnosti bude dovršeno prebacivanje slučaja protiv Vojislava Šešelja u Srbiju kako bi bio izveden pred nacionalni sud. Brammertz je kazao i kako je njegov ured u 2024. zaprimio više od 400 zahtjeva za pomoć nacionalnih sudova koji su preuzeli postupke za zločine počinjene u Ruandi i bivšoj Jugoslaviji. Kazao je i kako neke države i dalje provode politiku pružanja utočišta osumnjičenima za ratne zločine kako bi izbjegli kazneni progon.

Članice Vijeća sigurnosti uglavnom su pozitivno ocijenile rad Mehanizma, s izuzetkom Rusije koja uporno traži zatvaranje tog tijela, a Mehanizam drži pristranim i selektivnim na štetu Srbije.

Srbijanska ministrica pravosuđa Maja Popović u svom je obraćanju, među ostalim kritizirala Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku. Kazala je kako se u Hrvatskoj za ratne zločine sudi samo Srbima, a ne kažnjavaju se oni koji su počinili zločine nad Srbima, te da je situacija slična i u BiH.

Upitala je zašto ICTY ni Mehanizam, koji su kritizirali Srbiju i bh. entitet Republiku Srpsku zbog davanja imena ulicama po ratnim zločinima, nisu prigovorili Hrvatskoj gdje je zračna luka imenovana po Franji Tuđmanu. Popović je kazala i da su odgovorni za ratne zločine Naser Olić i Ante Gotovima odlukom Tribunala slobodni.

Na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, posvećenoj radu Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, stalni predstavnik Bosne i Hercegovine pri UN-u Zlatko Lagumdžija istakao je značaj očuvanja nasljeđa ovog tijela u kontekstu pomirenja, pravde i suočavanja s prošlošću.

Zahvalivši predsjednici Mehanizma, sutkinji Gatti Santana, te glavnom tužiocu, Sergeu Brammertzu, na izvještajima, Lagumdžija je naglasio da “proces pravde ne završava donošenjem konačnih presuda”. Posebno je istakao važnost saradnje između tužilaštava u regiji i Mehanizma, kao i potrebu rješavanja zaostataka u predmetima ratnih zločina.

“Redovni operativni sastanci i konsultacije između Ureda tužioca Mehanizma i Tužilaštva Bosne i Hercegovine ključni su za ostvarenje pravde za sve žrtve zločina u našoj zemlji,” rekao je Lagumdžija.

Pohvalio je dosadašnju podršku Mehanizma, naročito u vezi sa digitalizacijom arhiva, koja, kako je istakao, ima trajnu vrijednost za buduće generacije.

Lagumdžija se osvrnuo i na problem negiranja zločina i glorifikacije ratnih zločinaca u regiji, posebno u Srbiji. “Nažalost, umjesto da pruži iskrenu ruku pomirenja, Srbija često propušta priliku suočiti se s vlastitom prošlošću,” rekao je, izdvajajući slučajeve negiranja genocida u Srebrenici i veličanja osuđenih ratnih zločinaca poput Radovana Karadžića i Ratka Mladića.

Tokom govora, Lagumdžija je citirao riječi Radislava Krstića, osuđenog za genocid u Srebrenici, koji je u svom pismu izrazio nadu da će buduće generacije na Balkanu izgraditi društvo bez mržnje i rata.

Lagumdžija je ove riječi nazvao važnim korakom ka pomirenju, ali je naglasio potrebu za konkretnim djelovanjem.

“Bez obzira na motive iza pisma, Krstić ima jedinstvenu priliku da svojim riječima doda djela, pružajući vrijedne informacije o mjestima gdje se nalaze posmrtni ostaci preostalih nestalih žrtava genocida u Srebrenici,” rekao je Lagumdžija.

Zlatko Lagumdžija je tokom obraćanja Vijeću sigurnosti oštro kritikovao izjave srbijanskih predstavnika koji su genocid u Srebrenici nazvali “događajem”. “Nažalost, danas smo ponovo čuli da je genocid u Srebrenici iz 1995. godine nazvan ‘srebreničkim događajem’. Poštovane kolege, svi znamo da je genocid u Srebrenici presuđen od strane ICTY-a kao najstrašniji zločin, nazvan genocidom. To nije bio ‘događaj’, poput saobraćajne nesreće sa smrtnim ishodima,” istakao je Lagumdžija.

Osvrćući se na takve izjave, naglasio je da negiranje zločina, revizionizam i glorifikacija ratnih zločinaca ne samo da vrijeđaju sjećanje na žrtve, već predstavljaju prepreku za pomirenje i izgradnju povjerenja u regiji. “Pomirenje zahtijeva pravdu i suočavanje s istinom, a ne pokušaje umanjivanja ili poricanja zločina,” poručio je Lagumdžija.

U zaključku, istakao je da je priznanje zločina i sjećanje na žrtve ključ za izgradnju povjerenja i budućeg mira na Balkanu.

Na kraju izlaganja, Lagumdžija je apelovao na Vijeće sigurnosti i međunarodnu zajednicu da nastave podržavati rad Mehanizma, zaključujući da je očuvanje njegovog nasljeđa ključni korak ka jačanju međunarodnog prava i izgradnji povjerenja među narodima. “Pomirenje je moguće samo uz pravdu i suočavanje s prošlošću,” poručio je.

- Srbija se očito tek treba suočiti s vlastitom prošlošću i shvatiti razliku između Franje Tuđmana, koji je branio svoju zemlju od agresora, i gospodina Miloševića i njegovih sljedbenika, od kojih su neki i danas na vlasti u Beogradu, koji su odgovorni za agresiju. Veličanje ratnih zločina i negiranje počinjenih zločina, pa tako i genocida u Srebrenici, neprihvatljivi su. Oni povećavaju patnju žrtava, koče pomirenje i destabiliziraju regiju, kazao je u obraćanju Vijeću sigurnosti ispred Hrvatske ambasador pri UN-u, Ivan Šimonović.

Šimonović je kazao kako Hrvatska snažno podupire Mehanizam i ispunjava preuzete obaveze, ali da nažalost i u ovim izazovnim vremenima kada se suočavamo s kršenjima međunarodnog prava širom svijeta, svjedočimo nepoštivanju činjeničnih nalaza i pravnih kvalifikacija Tribunala i Mehanizma.

-Žalosno je da se u takvoj sramotnoj praksi, čemu smo danas svjedočili pridružuje i stalna članica Vijeća sigurnosti, kazao je  Šimonović aludirajući na izlaganje ruske diplomatkinje.

-Srbija i njezin usamljeni pristaša u Vijeću sigurnosti zaboravljaju da je srpska agresija na Hrvatsku, BiH i Kosovo bila sam okvir za sve zločine počinjene u regiji 1990-ih, kazao je Šimonović.