Udruženje izbjeglih, ugroženih i prognanih lica Srbije uputila je inicijativu Ministarstvu kulture, Ministarstvu vanjskih poslova, Vladi Republike Srbije i Srpskoj pravoslavnoj crkvi za vraćanje Višeslavove krstionice, koja se trenutno čuva u Arheološkom muzeju u Splitu.

“Ovaj značajan kulturni i historijski spomenik, koji potječe iz devetog vijeka, predstavlja jedan od najstarijih spomenika kršćanske liturgije na Balkanu i kao takav ima duboko vjersko i kulturno značenje za sve Srbe”, poručili su iz udruženja, prenosi Politika.rs.

Krstionica kneza Višeslava, kako ističu, nije samo kulturni artefakt već i simbol širenja kršćanstva među Slavenima.

Tokom Drugog svjetskog rata, podsjećaju, Mussolini ju je darovao Anti Paveliću kao znak političke podrške, nakon čega je postala dio kulturne baštine koja se danas nalazi u Splitu.

“Naša inicijativa usmjerena je ka vraćanju ovog važnog kulturnog blaga u Srbiju, odakle potječe, kako bi postalo simbol naših zajedničkih korijena, kao i duhovnog i kulturnog jedinstva naroda koji su kroz vjekove oblikovali ovu zemlju. Povratak Višeslavove krstionice Srbiji ima poseban značaj kao podsjećanje na slavnu historiju naših predaka. Osim liturgijske vrijednosti, ona je dio bogate historije Srbije, a njezino vraćanje bilo bi od velike važnosti za našu kulturnu baštinu i povijesno nasljeđe. Njeno vraćanje predstavljalo bi korak ka očuvanju kulturnog nasljeđa i unapređenju odnosa između naših naroda”, piše u saopćenju udruženja.

(Foto:Tom Dubravec / CROPIX ilustracija)

Poziv na dijalog sa hrvatskom stranom

Udruženje također poziva na dijalog i suradnju s hrvatskom stranom: “Također, ovom inicijativom pozivamo na dijalog i saradnju između naših država, kao i na vraćanje značajnih kulturnih spomenika koji su od presudne važnosti za naš narodni identitet i historijski kontinuitet. Smatramo da je ovaj korak od ključnog značaja za očuvanje naše kulturne baštine i unapređenje odnosa između naroda.”

Višeslavova krstionica jedan je od najvažnijih spomenika ranosrednjovjekovne hrvatske kulture. Otkrivena je 1853. godine u Veneciji, u kapucinskom samostanu, odakle je prenesena u muzej Correr. Pretpostavlja se da je izvorno bila smještena u Ninu. Tokom Drugog svjetskog rata, 1942. godine, Italija je prepušta Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, nakon čega je krstionica premještena u Zagreb, a poslije rata u Split, gdje se nalazi i danas.

O porijeklu krstionice dugo se vodila polemika. Ivan Kukuljević Sakcinski tvrdio je da pripada zahumskom knezu Višeslavu, dok je zadarski historičar Giuseppe Ferrari-Cupilli, temeljeći se na izgubljenom rukopisu Anonim Filippi, istaknuo da je krstionica izvorno bila dio ninskog baptisterija, odakle je odnesena 1746. godine.

Franjo Rački osporio je povezanost sa zahumskim Višeslavom, naglašavajući sličnosti sa stilom natpisa kneza Branimira iz Muća. Rački je prvi istaknuo teoriju o Višeslavu kao hrvatskom knezu, kojeg je smjestio neposredno iza kneza Muncimira. Ovu tezu prihvatili su brojni hrvatski povjesničari, uključujući Luku Jelića, koji je Višeslava smatrao prvim pokrštenim hrvatskim knezom.