Piše: Željko TRKANJEC / Jutarnji list

Poznato i očekivano sada je službeno. Jakov Milatović, Predsjednik Crne Gore, na platformi X potvrdio je raskol s premijerom Milojkom Spajićem.

"Posljednja dešavanja u Crnoj Gori nažalost ukazuju da je dominantan karakter sadašnje vlasti anti-crnogorski i anti-evropski, i da se ogleda u protiv-ustavnom djelovanju, slavljenju retrogradnih ideologija, ekonomskom populizmu i urušavanju dobrosusjedskih odnosa. Umjesto fokusa na reforme, evropske integracije, izgradnju pravne države i društva jednakih šansi - neodgovorni nosioci najodgovornijih funkcija u državi nas svakodnevno svojim činjenjem vraćaju u prošlost.”

Predsjednikova objava dobiva na važnosti kad se zna da je s premijerom razgovarao u petak, puna četiri sata bez ikakvog priopćenja ili obraćanja javnosti. Prije sastanka Spajić je bio najavio da mu je "primarni zadatak da ga [Milatovića] izvučem iz zagrljaja DPS-a i opozicije, i da ga pozovem na konstruktivnost i izađemo iz ovog začaranog kruga nepotrebnih sukobljavanja". Nije uspio, nasreću.

Raskol zbog stava prema Srbiji

Spajić i Milatović osnovali su stranku "Pokret Evropa sad!" (PES) pa je Milatović na predsjedničkim izborima svrgnuo s vlasti Mila Đukanovića, a Spajić na skupštinskim njegovu Demokratsku partiju socijalista (DPS). Činilo se da je stvorena nova, snažna politička opcija koja će Crnu Goru voditi prema EU. Pokazuje se da se samo činilo. Spajić je, iako nije bilo potrebe, u vladajuću koaliciju doveo i prosrpske i proruske stranke, a njihovom lideru, Andriji Mandiću, četničkom vojvodi, dao položaj predsjednika Skupštine. To je točka u kojoj je postalo jasnim da Spajić s Mandićem radi u korist Beograda, Milatović je napustio PES i na izborima u Podgorici nastupio sa svojim listom. Rade lukavo, u lipnju su pričekali da EK potvrdi da je Crna Gora ispunila mjerila potrebna za zatvaranje nekoliko pregovaračkih poglavlja. Spajića su tada u Bruxellesu pitali hoće li Crna Gora izglasati rezoluciju o logorima Jasenovac, Dachau i Mauthausen. Lagao je, rekao da neće, a nekoliko dana nakon toga Mandić ju je progurao kroz Skupštinu.

Crnogorski predsjednik Jakov Milatović i Antonio Costa (lijevo), predsjednik Europskog vijeća (Foto: John Thys/Afp)

Gotovo identična situacija ponovila se prije nekoliko dana, Crna Gora je zatvorila tri pregovaračka poglavlja, Hrvatska je blokirala jedno, Vanjska, sigurnosna i obrambena politika. Nekoliko dana nakon toga izveden je u Skupštini ustavni puč, nadležni odbor razriješio je dio ustavnih sudaca i na sebe preuzeo ulogu najvišeg sudbenog tijela čime je narušena trodioba vlasti. Tako je počela nova politička kriza.

Jadran Kapor u Slobodnoj Dalmaciji tumači da je riječ o koraku važnom Mandiću i prosrpskim političkim opcijama kako bi kontrolirale postizborna događanja u Kotoru, Nikšiću i Podgorici – u glavnom gradu otvara se mogućnost da PES ne bude dio vlasti. Dugoročno, Mandić i pobočnici žele tako kontrolirati donošenje zakona kojim bi srpski postao službeni jezik te se omogućilo dvojno državljanstvo Crnogorcima u Srbiji. Ovo potonje osobito je opasno jer bi broj zahtjeva za crnogorskim državljanstvom doveo do tektonskih promjena u biračkom tijelu koje broji nešto više od 400.000 duša. Plan je to iza kojeg stoji Srpska pravoslavna crkva, pretvaranja Crne Gore u srpsku pokrajinu.

Izvijestiti o svemu EK

Zbog toga je Europska komisija, u odgovoru na pitanje hrvatskog europarlamentarca Davora Ive Stiera o izmjenama Zakona o dvojnom državljanstvu, rekla da pomno prate razvoj te situacije u Crnoj Gori dodajući: "EK očekuje od Crne Gore da prije donošenja bilo kakve odluke, potpuno upozna EU sa svojim namjerama".

Nažalost, sudeći prema dosadašnjem ponašanju crnogorskih vlasti, dvojbeno je hoće li Podgorica točno izvijestiti Bruxelles.

Hrvatska je Crnu Goru izvijestila o nizu točaka koje moraju riješiti kako ne bi bilo prepreka pristupanju EU i nema sumnje da će stav Zagreba biti čvrst i nepokolebljiv. Ulazak Crne Gore u EU u hrvatskom je interesu pod uvjetom da pokaže prihvaćanje europskih vrijednosti koje uključuju dobrosusjedske odnose. Vladajuća struktura, koju personificira Andrija Mandić, dijeli srpsku politiku (četnički vojvoda bio je na proglašenju Deklaracije Svesrpskog sabora u lipnju ove godine) prema kojoj treba čuvati ekonomske veze s Bruxellesom, uzimati novac (tako EU vidi i mađarski premijer Viktor Orbán, najveći zagovornik članstva Srbije koja nije uspjela napraviti pomak u tom procesu u prosincu), ali članstvo nije nužan ishod. Mandić bi radije vidio Crnu Goru kako napušta NATO. Tako je nešto neprihvatljivo Hrvatskoj i većini članica u našem obrambenom Savezu.