Nova godina, nova poskupljenja – Ova rečenica postala je prava narodna umotvorina u našoj zemlji. Ni početak 2024. godine nije bio izuzetak, pa su građane Bosne i Hercegovine, već prvog januara 2024. godine, na trafikama dočekale skuplje cigarete. S druge strane, divljanje cijena ostalih proizvoda usporeno je krajem 2023. i početkom 2024. godine, pa su građani, barem kada je riječ o osnovnim životnim namirnicama, mogli nakratko da odahnu. Takvom trendu najviše su doprinijeli pad cijena žitarica i mesa.

Naime, cijene pšenice i brašna, ali i energenata u januaru 2024. bile su dosta niže u odnosu na raniji period, pa su poljoprivrednici, ali i mlinari smatrali da je došlo vrijeme da cijene hljeba budu niže.

Sa tim se nisu složili pekari koji su poručili – pojeftinjenja sigurno neće biti, ali možda bude novog poskupljenja hljeba.

Građani, dodatno istanjenih novčanika nakon praznika, nisu bili iznenađeni što nema dogovora o nižoj cijeni hljeba. Za njih je već odavno vrijeme između dvije plate ili penzije ispunjeno je kalkulacijama i rezovima sa svih strana. 

Da će godina biti izazovna već na samom početku najavili su i ekonomisti. Građani su i početak 2024. godine dočekali prepušteni sami sebi, ocjena je nevladinog sektora.

Kao nosioci nezvanične titule „mađioničara preživljavanja“, građani su se i u odlazećoj 2024. godini na sve moguće načine dovijali da uštede i pametno kupuju. Oni koji žive u pograničnim područjima, po hljeb i mlijeko išli su u susjednu Srbiju ili Hrvatsku. U komšiluku kupuju i lijekove, a nekada uštede i do 40%

Kako je godina odmicala, zabilježen je i rast cijena nekretnina. Ipak, to nije uticalo na potražnju, ali ono što je primjećeno kao trend je da su mnoge novoizgrađene zgrade poluprazne, sa spuštenim roletnama, iako su svi stanovi prodati. Ko ih kupuje?

Sindikalna potrošačka korpa za januar iznosila je gotovo 3000 maraka, što je mnogima tromjesečna, a ne mjesečna plata. Šokantan je podatak da smo prije samo pet godina jeli meso koje je sedam maraka jeftinije. Pili smo pet maraka jeftiniju kafu, a grijali smo se na 70 maraka jeftiniji ugalj.

Oni koji hranu proizvode nisu imali odgovor na pitanje – zašto je cijena sirovine i gotovog proizvoda u tolikoj disproporciji?

Uprkos trendovima u ekonomskim tokovima zemalja Evropske unije koji se reflektuju kroz pad inflacije i zaustavljanje rasta cijena, u Bosni i Hercegovini logici u ekonomskom smislu nije bilo previše mjesta.

Sa dolaskom proljeća počela je i nova poljoprivredna sezona. Proljetna sjetva donijela je glavobolju ratarima jer, dok su pojedine stavke, poput đubriva, pojeftinile, u aprilu je došlo je do poskupljenja hemije i sjemenskog kukuruza.

I dok su poljoprivrednici pravili računicu, kraj aprila i početak maja donio je novi udar na porodične budžete, posebno roditeljima maturanata. Poskupjele su maturske proslave, ali i maturske ekskurzije.

Procjene su da je u maju ove godine jedan maturant u porodici kućni budžet „koštao“ od 4 do 5 000 maraka.

Realnost građana naše zemlje postala je to da za hranu izdvajaju najveći dio onoga što zarade, kažu ekonomisti. U takvim uslovima, čak i one osnovne stvari postaju luksuz, poput ispijanja kafe u ugostiteljskim objektima, čija je cijena porasla u maju 2024. godine.

Početak ljeta donio je i najave o novom rastu cijena goriva i poskupljenju električne energije. To je zabrinulo građane jer, poučeni ranijim iskustvom, znaju da rast cijena goriva i struje znači i lančani rast cijena svih ostalih proizvoda. Zaštitnici prava potrošača smatraju da je poskupljenje energenata samo izgovor za nova poskupljenja.

A onda je, u julu mjesecu, došla i žetva teškom mukom zasijane pšenice. I dok je pšenica bila nikad jeftinija, o pojeftinjenju hljeba ponovo nije bilo govora. Vekna hljeba od pola kilograma skoro dvije marke, kilogram pšenice 35 feninga. Takvo je stanje bilo krajem jula.

Skoro cijelo ljeto smjenjivali su se narandžasti i crveni meteoalarm zbog nesnosnih vrućina, a to je značilo i novi udar na kućni budžet, zbog povećane potrošnje električne energije. Iz svih elektroprivrednih preduzeća istakli su da je ovog ljeta potrošnja struje dosegla rekorde, što je posljedično značilo veće račune za struju.

Iz vrelog ljeta u neizvjesniju jesen. Posljedice suše i ekstremnih temperatura odrazile su se na više cijene povrća. Početkom septembra neke vrste povrća, poput boranije i bijelog luka, bile su skuplje čak i od mesa. Na pijacama u Sarajevu, Banja Luci i Bijeljini najjeftiniji su bili kupus, krompir i paprika, dok je najviše novca trebalo izdvojiti za bijeli luk, čiji je kilogram od 8 do 10 maraka. Iznenađujuće je visoka i cijena boranije, koja je početkom jeseni koštala i do 12 maraka.

A period ekstremnih suša nije uticao samo na proizvodnju povrća, nego i na proizvodnju meda, koja je u nakim područjima pala i za 40%. Iako su pčelari u oktobru nastojali da ne podižu cijenu meda, tegla meda u pojedinim dijelovima zemlje već u oktobru koštala je 30 maraka. Bez obzira na poskupljenje, građani se meda nisu odrekli.

U posljednjih pet godina prosječna plata u Bosni i Hercegovini porasla je za 25 odsto, dok su cijene životnih namirnica porasle za 50%. Nekada je deset maraka bilo dovoljno za pristojnu kupovinu, a početkom novembra 2024. godine situacija je potpuno drugačija.

Tokom 2024. godine u konstantnom porastu bila je i cijena čokolade, koja je doživjela svoj vrhunac krajem novembra. Čokolada je za godinu dana poskupjela za preko 35 %.

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za novembar 2024. iznosi 3.107 maraka. Pokrivenost potrošačke korpe prosječnom platom je ispod 50 odsto, a građani kažu da je stvarno stanje još i teže od onoga što prikazuju brojke.

A decembar je donio novi talas poskupljenja. U decembru su skočile cijene ulja na policama marketa, ali i cijene povrća. U jedinoj rafineriji ulja u Bosni i Hercegovini kažu da razlog za posljednju korekciju cijena leži u nedostatku domaće sirovine, ali i kretanjima na svjetskom tržištu.

Za kraj decembra građanima bh. entiteta Republika Srpska je, kao novogodišnja čestitka, stigla najava poskupljenja struje već od prvog januara 2025. godine. Kada je riječ o računima krajnjih kupaca, iz Regulatorne komisije za energetiku RS-a kažu da će cijene će biti povećane od pet do 8,5 posto, u zavisnosti od potrošnje.

Posljednji udarac u ovoj godini u vidu poskupljenja grijanja za 20% od početka naredne godine stigao je i za građane Tuzle, koji su ogorčeni posljednjom odlukom.

O lagodnom životu bez svakodnevnih poskupljenja stanovnici Bosne i Hercegovine mogu samo sanjati. Svaki mjesec odlazeće godine donosio je neko novo poskupljenje ili trošak, a ako je suditi prema najavama, ništa bolje neće biti ni u novoj, 2025. godini.

Više u prilogu BHRT-a.