Nizozemska otvara arhiv o osobama optuženima za suradnju s nacistima tijekom rata, izvještava Guardian. Neki potomci su zabrinuti, ali povjesničar ističe da je objavljivanje 30 milijuna stranica dokumenata važan korak. Tijekom proteklih 80 godina, detalji o suradnji njihovih predaka s nacistima bili su skriveni u uredno poslaganim registratorima u Haagu. Međutim, tisuće nizozemskih obitelji ovog će se tjedna suočiti s otkrivanjem povijesti svojih rođaka kada se otvori arhiv s podacima o 425.000 osoba optuženih za suradnju s okupatorom tijekom Drugog svjetskog rata.

Prekosutra će, prema pravilima nacionalnog arhiva, biti otvoren središnji arhiv posebnih sudova (CABR), osnovan nakon što su saveznici oslobodili Nizozemsku s ciljem provođenja pravde nad kolaboracionistima. Do sada je najposjećeniji ratni arhiv u Nizozemskoj bio dostupan samo istraživačima, uključenim stranama i izravnim potomcima. No, od ovog tjedna će fizički arhiv biti otvoren i za širu javnost.

Tijekom prva tri mjeseca 2025. godine, istraživači te potomci žrtava i navodnih počinitelja po prvi će put imati digitalni pristup četvrtini ove izvanredne baze podataka i to na lokaciji nacionalnog arhiva u Haagu.

"Ne znam što će ljudi vidjeti ako pretraže prezime moje obitelji na Googleu"

Rođaci imaju podijeljene osjećaje o ovoj odluci. "Pomalo je neugodno," rekla je Connie (74), jedna od tri sestre čija se obiteljska povijest nalazi u arhivu. "Ne znam što bi na kraju moglo izaći na vidjelo, ako ljudi budu pretraživali naše prezime na Googleu", dodala je. No, neki u Nizozemskoj vjeruju da je otvorenost prema ratnoj prošlosti zemlje, uključujući ekonomsku i birokratsku suradnju, ključna. Tri četvrtine nizozemskog židovskog stanovništva, više od 102.000 ljudi, ubijeno je od strane nacista, uz antisemitsku suradnju države, policije i dijela nizozemskog stanovništva.

To je prošlost s kojom se zemlja tek sada suočava, otvaranjem nacionalnog muzeja Holokausta, javnim isprikama i financiranjem istraživanja o ulozi institucija i prijevozničkih tvrtki. "Ovo je tek dio potisnutih sjećanja na suradnju od strane Nizozemaca, nakon što smo kaznili naše vojne i političke kolaboracioniste," rekao je Johannes Houwink ten Cate, profesor emeritus studija Holokausta na Sveučilištu u Amsterdamu. "Razumijem da se djeca i unuci suradnika sada boje mogućih posljedica, ali moje osobno iskustvo pokazuje da će im se osjećaji slegnuti nakon što vide dosjee. Otvaranje ovih podataka važan je korak."

Arhiv je trebao biti objavljen online, no od toga se odustalo

U početku je plan bio objaviti arhiv na mrežnoj stranici Oorlog voor de Rechter (Rat pred sucima). Međutim, ta ideja je izazvala uznemirenost javnosti, a Nizozemska agencija za zaštitu podataka (AP) upozorila je da bi objavljivanje arhiva osumnjičenih suradnika online moglo kršiti zakone o privatnosti. "U proljeće 2024. AP je dobio obavijest od rođaka preživjele osobe da se planirana objava CABR-a možda ne provodi na zakonit način," priopćila je agencija. "Nacionalni arhiv sada mora osmisliti alternativnu metodu", dodali su.

Online objava je odgođena, a ministar kulture Eppo Bruins izjavio je da arhiv ne smije biti dostupan putem pretraživača poput Googlea. Ipak, očekuje se da će svih 30 milijuna stranica, uključujući svjedočanstva, dnevnike, članske iskaznice nizozemske fašističke stranke, medicinsku dokumentaciju, sudske presude, molbe za pomilovanje i fotografije, biti pretraživo.

Na nedavnom događaju u Institutu za istraživanje rata, Holokausta i genocida (NIOD) u Amsterdamu, ravnatelj Martijn Eickhoff izjavio je da arhiv posebnih sudova iz razdoblja 1944. - 1952. predstavlja vrijedno povijesno blago. Međutim, upozorio je da je to bilo vrijeme brojnih neutemeljenih optužbi, manje od 15% osumnjičenih kažnjeno je pred tribunalima i posebnim sudovima, dok dvije trećine nije uopće procesuirano. "Važno je pristupiti ovom arhivu pažljivo. Ako je tekst pogrešan, ljudi postaju kritični prema izvor. Zbog brojnih osobnih dokumenata, ovo arhiviranje snažno utječe na ljude", istaknuo je.

"Radi se i na očuvanju dokaza o Asadovim zlodjelima, to je ispravan put"

Eickhoff je usporedio nizozemski arhiv s modernom Sirijom, gdje stručnjaci iz cijelog svijeta rade na očuvanju dokaza o zločinima pod bivšim diktatorom Bašarom al-Asadom. "Nadamo se da će otvaranje arhiva ići ispravnim putem, kako ne bismo ponovno otvorili vrata kolektivnoj mržnji," izjavio je pred okupljenim potomcima, uključujući Connie i njezine sestre Jolandu i Mieke.

Sestre, koje su zatražile da im se prezime ne objavljuje, imaju različite stavove o otvaranju arhiva. Dok Connie izražava zabrinutost, Jolanda (70) nema ništa protiv, a Mieke (68) jedva čeka vidjeti dosje svog djeda. On je imao građevinsku tvrtku koja je surađivala s nacistima, zbog čega je nakon rata bio kažnjen. I njihov je otac tamo radio. "Ali imao je 18 godina," rekla je Jolanda. "Ne znam u što je moj djed vjerovao, ali tata je vjerovao u bolji svijet, ne u nacističku ideologiju. No, uvijek možete birati, poput obitelji mog oca. Ponekad je taj izbor loš", zaključila je.