Od 1. januara naredne godine, kako se očekuje, Evropska unija će naplaćivati tzv. karbon taksu na proizvode koje uvozi na svoje tržište. Ovo za našu državu, koja nema uveden sistem oporezivanja CO2, odnosno trgovanje certifikatima za emisije stakleničkih plinova koji u Evropskoj uniji vrijedi od 2005. godine, znači da će svi proizvodi nastali upotrebom energije iz fosilnih goriva, biti oporezovani. To bi za mala i srednja preduzeća u našoj državi moglo biti pogubno.

"Pa mi se toga i bojimo da neće 1.1. mnogi izvozno orijentisani privredni subjekti doći u tu situaciju da zatvore svoju proizvodnju s obzirom da činom plaćanja te karbon takse oni uopšte neće biti konkurentni sa evropskim proizvođačima", upozorava ministar privrede u Vladi Tuzlanskog Kantona Edin Duraković.

Bosna i Hercegovina u procesu energetske tranzicije, odnosno prelaska sa fosilnih na obnovljive izvore energije, kasni najmanje pet godina, konstatovano je u Tuzli na prezentaciji Okvirnog plana energetske tranzicije za mala i srednja preduzeća. Kako bi se pomoglo ovim preduzećima u okviru mašinskog fakulteta u Tuzli planira se formirati Centar za energetsku tranziciju kao naučna podrška privrednicima u tom procesu.

"Mi očekujemo za dvije do tri godine da bi Centar kao takav trebao da bude potpuno operativan i ako prve aktivnosti će početi za godinu dana", rekao je dekan Mašinskog fakulteta u Tuzli Alan Topčić.

"Ovdje je nama cilj pomoć firmama koje nemaju vlastite kapacitete da se, dakle nije cijela priča vezana samo za izvoznike, imamo veliki broj malih preduzeća koji nemaju vlastite kapacitete da vlastitim snagama mogu obezbijediti sebi energetsku sigurnost, imati niže troškove vezano za energiju, smanjiti emisije", ističe Edin Zahirović iz Centra za razvoj i potporu Tuzla.

Cijeli proces energetske tranzicije podržaće se iz fondova EU, ali naša država konačno se mora trgnuti, osigurati domaća sredstva i početi raditi konkretne poteze kako bi obaveze u procesu energetske tranzicije, na šta se obavezala u procesu pristupanja EU i ispunila.