Dijelovi Poslovnika Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine nisu u skladu sa Zakonom o visokom sudskom i tužilačkom vijeću. Na to su ukazivale sudije i tužioci, a sada je to potvrdio i Sud BiH donoseći presudu na sjednici održanoj 14. januara 2025, piše Buka. 

Sud je ukinuo odredbu člana 49. stava 5. tačke b) i c), a koji se odnose na uslove za imenovanje na pravosudne funkcije. 

Naime, Poslovnikom VSTV-a  iz 2013. uvedeni su dodatni kriteriji za imenovanje sudija i tužilaca, a jedan od spornih dijelova odnosno diskrimiantornih odredbi je da npr. tužilac ili sudija mora raditi na istom radnom mjestu čak pet godina da bi mogao konkurisati na novo radno mjesto.

To je rađeno kako bi se osigurao nesmetan rad manjih i osnovnih sudova da ne bi ostajali bez nosilaca pravosudnih funkcija koji se interesuju za imenovanja na drugostepenim, entitetskim, odnosno državnim pravosudnim institucijama. 

Osim toga, nezakonite odredbe Poslovnika VSTV-a, kako je to potvrdio Sud BiH, su onemogućavale da sudija ili tužilac nije mogao čak ni da aplicira na konkurs za sud ili tužilaštvo istog ranga. Time su nosioci pravosudnih funkcija diskriminisani i u odnosu na sve druge osobe koje prvi put stupaju u pravosuđe, jer za sve druge kandidate izvan pravosuđa, VSTV nije propisao nikakve posebne uslove za imenovanje, osim onih propisanih Zakonom o VSTV-u.

Te odredbe zakon ne propisuje.

Nosioci pravosudnih funkcija: Boris Sunarić, Miljan Vasić, David Derajić, Danijel Jovanović, Tijana Čulić, Slaviša Marić, Kemal Bekrić, Igor Roić, Alma Salkić Mijić, Miroslav Savić, Jasmina Habul, Maja Govedarica i Miodrag Jovanović koji su osporavali zakonitost akta u tužbenom zahtjevu su naveli da se kandidatima prijavljenim na odgovarajući funkciju sudije ili tužioca umanjuju prava utvrđena odredbama Zakona člana 21. zaključno sa članom 34. Zakona o visokom sudskom i tužilačkom savjetu.

„Kojima su određeni uslovi i mandati vršenja dužnosti sudije odnosno odnosno tužioca, zakonodavac nije ovlastio VSTV kojim podzakonskim aktima može mijenjati zakonske odredbe, ograničavati primjenu istih odnosno umanjivati kandidatima njihova zakonom ustanovljena prava.“

U tužbenom zahtjevu se takođe navodi da je poslovnik niži pravni akt od zakona. U odgovoru na tužbeni zahtjev VSTV se izjasnio da je on neblagovremen i nedopušten, ali Sud je cijenio da je zahtjev, zbog novih okolnosti i dokaza, blagovremen.  

U svojoj odluci Vijeće Suda BiH navodi da je Poslovnik VSTV-a opšti normativni akt pa mora biti usklađen sa zakonom. 

„Sud nalazi da je osporeni Poslovnik VSTV-a, koji se odnosi na odredbe iz člana 49. stav 5. tačke b) i c) predmetnog Poslovnika donio organ koji je imao zakonski temelj za normiranje, ali ne na način kako je to učinjeno u prednjim odredbama, što upućuje za zaključak, da je VSTV, u konkretnom slučaju, prekoračio ovlaštenja utvređenih Zakonom o VSTV-u BiH. Ovo iz razloga što predmetnim normiranjem favoziruje određenu grupu unutar pravosudne zajednice, a nosioce pravosudnih funkcija stavlja u neravnopravan položaj u smislu karijernog napredovanja“, navodi se u presudi Suda BiH. 

Ukinuti dijelovi člana 49. stav 5 pet glase „bez obzira na broj bodova ostvaren po kriteriju stručnosti, kandidat neće biti pozvan na razgovor ukoliko je:

b) nosilac pravosudne funkcije, a na poziciji s koje se prijavljuje proveo je manje od pet godina, računajući do dana isteka roka za podnošenje prijava; 

c) predsjednik suda ili glavni tužilac, a prijavio se za upražnjenu poziciju za vrijeme trajanja prvog mandata na koji je imenovan“.