U članku koji je objavio Berliner Zeitung Rhotert piše o Srbiji, posebno se osvrćući na nalazište litija u dolini Jadra koje bi trebalo poslužiti njemačkoj autoindustriji – barem prema planovima srpskih vlasti i Rio Tinta. Alexander Rhotert se desetljećima bavi bivšom Jugoslavijom, a bio je dio raznih diplomatskih misija UN-a, OESS-a, EU-a…

Na početku teksta autor navodi da Registar lobista koji vodi njemački Bundestag pokazuje da konsultantska kuća bivšeg njemačkog šefa diplomatije Joschke Fischera (Zeleni) kao klijenta ima Rio Tinto, a da Ministarstvo privrede vode njemački Zeleni, piše Deutsche Welle.

Upravo je državna sekretarka tog Ministarstva Franziska Brantner imala važnu ulogu u pregovorima sa Srbijom. Brantner je kasnije postala dopredsjednica Zelenih. Rhotert podsjeća na sastanak u julu prošle godine u Beogradu, kada se tamo našao i kancelar Olaf Scholz.

Bez kritika iz Berlina

"Upadljive su bile pohvale Vučića za Brantner, koja je operativno bila vrlo angažirana. To što vađenje litija može izazvati veliku štetu životnoj sredini izgleda da nije važno", piše u tekstu u listu Berliner Zeitung.

„Ni Scholz niti Brantner nisu konsultirali protivnike projekta. I niko od njih nije kritikovao sve autoritarnije ponašanje Vučićevog režima kod kuće, i sve agresivnije ponašanje prema vani", piše Rhotert i ocjenjuje:

"Skandalozno je kako se podržava jedan od posljednjih autokrata Europe i kako se ignoriraju masovni protesti."

Prema Rhotertu, litiju je dan primat "iako Srbija ne poštuje sankcije EU-a protiv Rusije", što ju čini "ekonomskom slamkom spasa Moskve u Europi".

Litijski dogovor – zgoditak u pravo vrijeme

Nakon takve tvrdnje autor dalje navodi da je u Srbiji "u pripremi" i zakon "o stranim agentima" po ugledu na Moskvu. Tu autor očito misli na prijedloge Aleksandra Vulina, a nakon čega je Vučić demantirao donošenje takvog zakona.

U članku se podsjeća i na otkriće da srpske vlasti koriste špijunske softvere protiv aktivista i novinara, da su neki od kritičara na meti prijetnji smrću, te da su, poslije pada nadstrešnice u Novom Sadu, „pojačani protesti protiv sveprisutne korupcije i nepotizma".

„Litijski dogovor koji je potaknuo Scholz, a provela Brantner, u tom je pogledu bio zgoditak u pravo vrijeme za Vučićev režim“, ocjenjuje politolog.

Rhotert dodaje da je u decembru Scholz ugostio Vučića, u istom danu kada je Vučić ponovio da ga u Srbiji ruše izvana, sa Zapada, i da neće služiti strancima.

„Čudnovato je kada u te teorije zavjere ide baš on, koji od EU-a dobiva milijarde eura podrške i u Berlinu biva dvoren kao malo ko drugi", ocjenjuje Rhotert.

"Neće nikakvi ’stranci’ rušiti Vučića, naprotiv, Berlin i Bruxelles u njemu fatalno vide ‘sidro stabilnosti‘ u regiji. Ali, njegovim građankama i građanima je dosta života u jednoj od posljednjih evropskih autokratija", mišljenja je Rhotert.

"Mogu raditi šta im je volja"

Autor tvrdi da je Beograd tokom 2022. i 2023. godine bio "barem indirektno" upleten u više napada na KFOR i kosovske snage sigurnosti te da „kontinuirano destabilizira Bosnu".

"Uprkos svemu kabinet kancelara – za ljubav Vučiću – od maja 2024. blokira prijem Kosova u Vijeće Europe", navodi Rhotert. Berlin je, inače, tu blokadu objasnio time što Priština još nije formirala Zajednicu srpskih općina, što je potpisano prije više od deset godina.

Još jedan pokazatelj za Rhoterta je učestvovanje velike delegacije srpske Vlade na "protivustavnoj paravojnoj paradi" kojom se obilježava 9. januar kao Dan Republike Srpske.

Podsjeća da je na taj dan 1992. osuđeni ratni zločinac Radovan Karadžić osnovao Republiku Srpsku „i time kamen-temeljac rata u Bosni“, a da današnji predsjednik entiteta Milorad Dodik slijedi plan odcjepljenja i ujedinjenja sa Srbijom.

Citirajući neka upozorenja iz Njemačke i s Kosova, Rhotert piše: "Vučić i Dodik znaju da mogu raditi što im je volja, sve dok traje litijski projekt", kao i da je manjak solidarnosti sa srpskim civilnim društvom "historijska greška", prenosi Deutsche Welle.