Izgleda li ovako teroristička organizacija koja je na koljenima? Slike iz grada Gaze koje su obišle svijet pokazuju upravo suprotno. Deseci muškaraca u centru grada, gdje se izraelska vojska mjesecima žestoko borila protiv njih.

Mnogi u masi nosili su uniforme, teško naoružani i s Hamasovim zelenim trakama omotanima oko glave. To je trebala biti demonstracija snage u trenutku kada je stupilo na snagu primirje, a tri izraelska taoca su oslobođena iz zarobljeništva.

Potpuna pobjeda - šta to uopće znači?

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu posljednjih je mjeseci više puta ponavljao svoje ciljeve za rat u Pojasu Gaze. "Odlučni smo postići potpunu pobjedu", rekao je: "Vratiti sve taoce, potpuno uništiti Hamas u cijelom Pojasu Gaze i osigurati da iz Gaze više nikada ne dolazi prijetnja Izraelu."

Rat je započeo 7. oktobra 2023. napadom Hamasa i povezanih palestinskih grupa na Izrael. Teroristi su tada u mjestima uz granicu ubili više od 1.200 ljudi i oteli njih 250. Bio je to najgori masakr nad Jevrejima od Holokausta, a osim velike boli ostavio je i dubok osjećaj ranjivosti u izraelskom društvu.

Djelovanjem protiv Hamasa u Pojasu Gaze trebalo je ne samo osloboditi taoce, nego i vratiti sigurnost Izraelcima. No, nakon više od 15 mjeseci rata mnogi više ne vjeruju da će Hamas nestati, niti da je "potpuna pobjeda", kako to Netanyahu formulira, uopće moguća.

Yair Golan čak se pita što "potpuna pobjeda" uopće znači. "Mogu reći da oni koji govore o potpunoj pobjedi nemaju pojma", kaže on. Golan zna što govori: borio se za Izrael na svim ratištima i bio je, među ostalim, zamjenik načelnika glavnog štaba. Danas je čelnik Radničke stranke (Avoda) i jedan od vodećih opozicionih političara.

Iako je od nedjelje 19. januara na snazi privremeno primirje, rat u Pojasu Gaze za Golana traje predugo. Pritom se ne radi samo o sigurnosti Izraelaca, objašnjava on: "Dobro poznajem doktrinu izraelske vojske a ona glasi: što kraći ratovi."

Izraelska vojska tvrdi da je od početka rata ubila gotovo 20.000 palestinskih boraca. Procjenjuje se da je prije rata Hamas imao između 30.000 i 40.000 boraca – uz dodatne članove drugih terorističkih grupa poput Islamskog džihada. No, neki izvještaji također navode da je Hamas od tada regrutirao više boraca nego što ih je poginulo, odnosno više od 20.000.

Dolaze u Hamas kako bi se osvetili

Kako je to uopće moguće, objašnjava Fayez Abu Shamaleh u intervjuu za ARD. On je nekadašnji gradonačelnik Khan Yunisa, drugog najvećeg grada Pojasa Gaze. Grad, koji je ranije imao oko 300.000 stanovnika, sada je potpuno razoren. Treba odmah na početku reći da Shamaleh nije neutralan sugovornik – on pripada Hamasu.

"Hamas ima uspjeha u borbi, a to privlači mlade koji u Hamasu žele postati heroji", kaže on u razgovoru s jednim saradnikom ARD-a u Gazi. "Ne čudi me što stotine, možda hiljade Palestinaca dolaze u Hamas kada su im majke ubijene ili kuće uništene. Kada vide svoju ranjenu braću ili očeve koji ne mogu nabaviti hranu." Ljudi pate zbog izraelskih napada i protjerivanja, kaže on. "I dolaze u Hamasa kako bi se osvetili”.

Prema palestinskim podacima, od početka rata ubijeno je više od 46.000 Palestinaca, a 110.000 ih je ranjeno. Ove brojke nije moguće nezavisno provjeriti, a treba napomenuti da službene statistike ne razlikuju civile od boraca. Rat je doveo do potpune destrukcije područja i protjerivanja oko 90 posto stanovništva.

No, to vjerovatno nije jedini razlog za priljev pristalica Hamasa: organizacija može plaćati nove i stare borce. Prema nekim izvještajima, Hamas kontrolira dio humanitarne pomoći koja dolazi u Pojas Gaze. Navodno naplaćuju neku vrstu carine. Borci koji dobivaju novac tako mogu dobiti hranu za svoje porodice. U području gdje, prema podacima UN-a, do 90 posto stanovništva prijeti glad, to može značiti preživljavanje.

Dobra organizacija

Shamaleh naglašava da je Hamas i nakon 15 mjeseci rata još uvijek dobro organiziran: "Hamas kontrolira duše i misli palestinske nacije, jer simboliziraju otpor protiv okupacije. Kontroliraju sve aspekte života u svakoj ulici, kroz sigurnosne kontrole i pravosuđe. Također, zdravstveni sistem i socijalni sektor. Sve je to pod kontrolom Hamasa.”

Shamaleh zasigurno pretjeruje ali, jedno je sigurno i nakon više od godinu dana rata: Hamas je i dalje tu. Neposredno prije stupanja primirja na snagu, čak su i dalje ispaljivali rakete na jug Izraela. Tokom borbi i zasjeda u Gazi stalno su ginuli izraelski vojnici.

Yair Golan, bivši general, vjeruje da je izraelski način ratovanja pogrešan. Prema njegovoj analizi, to ipak nije zbog izraelskih oružanih snaga, nego zbog pogrešnih političkih odluka. "Kada se bori protiv terorističkih organizacija poput Hamasa, treba oštro ciljati njihove vojne sposobnosti", kaže on. "A istovremeno ljudima u Pojasu Gaze treba ponuditi alternativu Hamasu." Na to se nije obraćala pažnja nakon  7. oktobra, kaže on. "To je velik neuspjeh ove vlade."

Veliko pitanje je kako će se situacija u Pojasu Gaze dalje razvijati i koje perspektive imaju ljudi ondje. Pronalaženje odgovora na to dio je pregovora o trajnom primirju. Trenutno primirje trebalo bi trajati šest sedmica. Tokom tog razdoblja trebalo bi biti oslobođeno 33 od ukupno više od 90 preostalih talaca. Istovremeno bi oko 1.900 Palestinaca trebalo biti pušteno iz izraelskih zatvora, a i humanitarna pomoć trebala bi u većoj mjeri stizati u Gazu.

No, umjesto da se pronađu odgovori na pitanja za budućnost, dijelovi izraelske vlade zalažu se za novu eskalaciju. To je loše za preostale taoce u rukama terorista i za stanovništvo Gaze koje pati. Za Hamas je to prilika da dobije još veći priljev pristalica, piše Deutsche Welle.