Nagla odluka Trumpove administracije da odmah zaustavi sve američke programe vanjske pomoći mogla bi pogoršati nasilje u Latinskoj Americi, povećavajući migraciju iz regije koja se već bori s rastom organiziranog kriminala, upozorili su stručnjaci.

Sjedinjene Američke Države, daleko najveći svjetski pružatelj pomoći, isplatile su 1,5 milijardi dolara južnoameričkim zemljama u fiskalnoj 2023. godini, finansirajući širok spektar projekata, uključujući humanitarnu, vojnu, ekološku i ekonomsku pomoć.

Međutim, programi širom svijeta su zamrznuti otkako je američki predsjednik suspendovao gotovo svu američku vanjsku pomoć na najmanje 90 dana kako bi pregledao da li su “usklađeni” s interesima njegove nove administracije.

Neizvjesnost

Najmanje tri humanitarne organizacije obustavile su operacije pomoći za više od 41.000 ljudi raseljenih nedavnim izbijanjem gerilskog nasilja u Kolumbiji. Još jedan program, usmjeren na pronalazak poslova za integraciju stotina hiljada venecuelanskih migranata u kolumbijsko društvo, također je paralizovan.

U Brazilu su dvije organizacije koje pomažu Venecuelancima koji bježe od diktature Nicolása Madura zatvorile svoje operacije, a program usmjeren na suzbijanje komercijalne seksualne eksploatacije djece dobio je nalog za obustavu rada.

U utorak je američki državni sekretar Marco Rubio izdao novu iznimku za “hitnu humanitarnu pomoć”, koju je definisao kao “osnovne lijekove, medicinske usluge, hranu, sklonište i pomoć za preživljavanje, kao i zalihe i razumne administrativne troškove potrebne za pružanje takve pomoći“.

Još uvijek nije jasno kako će nova iznimka uticati na organizacije koje rade s migrantima, jer nije sva humanitarna pomoć odobrena.

Rubio je u svom memorandumu naveo da se ona ne odnosi na “aktivnosti koje uključuju abortuse, konferencije o planiranju porodice… programe rodne ili DEI ideologije, operacije promjene spola ili drugu pomoć koja nije ključna za preživljavanje“. Također je naglasio da se pomoć za migrante i izbjeglice može koristiti “samo za repatrijaciju državljana trećih zemalja u njihovu zemlju porijekla ili sigurnu treću zemlju“.

Organizacije širom regije posljednjih dana su u stanju neizvjesnosti, ne znajući šta će se dalje dogoditi. Dok su neke diverzifikovale izvore finansiranja, američka vlada je i dalje primarni, a često i jedini donator za mnoge. Većina od oko 50 organizacija koje je kontaktirao Guardian odbila je komentarisati situaciju, dok su one koje su odgovorile dale oprezne izjave bez konkretnih informacija.

Marcia Wong, bivša zamjenica pomoćnika administratora u Agenciji SAD-a za međunarodni razvoj (USAID) pri Birou za humanitarnu pomoć, rekla je da ova suspenzija dodatno pojačava stres i nestabilnost u ionako krhkim regijama poput Latinske Amerike. “Organizovano nasilje bandi već dugo opterećuje ovu regiju, kao i naoružane grupe koje nisu pod kontrolom države. Bez pomoći, mogu se stvoriti vakuumi—što omogućava eksploataciju i nasilje“, rekla je Wong.

Iako ne vjeruje da se može povući direktna “jedan-na-jedan korelacija” između trenutne suspenzije i porasta nasilja, priznaje da se ovim “uklanja jedan od elemenata koji poboljšava životnu sredinu“.

Štetno po američku sigurnost?

U sektoru međunarodne pomoći postoji uvjerenje da suspenzija vjerovatno neće trajati samo 90 dana. “Mislim da će ovo trajati mjesecima jer nema šanse da će u tom periodu uspjeti pregledati sve programe“, rekla je Susan Reichle, bivša visoka službenica USAid-a.

Reichle, koja je 26 godina radila u USAid-u pod pet različitih administracija, vjeruje da ova odluka o obustavi većine američke vanjske pomoći bez presedana zapravo “šteti” američkoj nacionalnoj sigurnosti. „Kada iznenada prekidamo sporazume o saradnji, ugovore i programe s drugim zemljama… činimo se manje sigurnima i guramo ih u ruke Kine“, rekla je.

Reichle također smatra da bi obustava programa namijenjenih pomoći migrantima mogla imati suprotan efekat od onog koji je Trump namjeravao.

“Postoji program za venecuelanske izbjeglice u kojem kroz privatni sektor dobijaju obuku za posao i podršku kako bi ostali u Kolumbiji. Trenutno je taj program zaustavljen“, rekla je.

“Dakle, migranti imaju izbor. Da li mislite da će se vratiti u Venecuelu? Ne. Da li će pokušati migrirati na sjever? Možda. Zapravo povećavamo vjerovatnoću da će se migracija nastaviti i čak pojačati jer se ovi programi u Južnoj Americi gase“, rekla je.

U Peruu su dva migrantska skloništa međunarodne mreže Scalabrini dobila obavijest od Međunarodne organizacije za migracije UN-a (IOM)—čiji je glavni donator SAD i koja je već obustavila aktivnosti u zemljama poput Kolumbije i Brazila—da je njihova donacija od 50.000 dolara za ovu godinu suspendovana.

Skloništa u glavnom gradu Limi i Tacni, na granici s Čileom, godišnje primaju oko 2.000 migranata, uglavnom Venecuelanaca, ali i Ekvadoraca i Kolumbijaca koji bježe od unutrašnjeg nasilja.

Humanitarna pomoć čini najveći dio američkih sredstava dodijeljenih Južnoj Americi, s 37,9% u 2023. godini. Projekti za mir i sigurnost—uključujući 164,1 milion dolara vojne pomoći Ekvadoru i 153,8 miliona dolara Kolumbiji—čine 23,1%.

Programi ekonomskog razvoja primili su 12,5% ukupnih isplata; demokratija, ljudska prava i upravljanje, 7%; zdravstvo, 3,8%; obrazovanje i socijalne usluge, 2,1%; a zaštita okoliša, samo 0,4%.

Donacija od 50 miliona dolara za Amazon Fond, koju je u novembru najavio Joe Biden, sada je neizvjesna, budući da je ugovor—u stvarnosti vrijedan 46,52 miliona dolara —bio potpisan, ali novac nije bio prenesen prije nego što je Trump preuzeo dužnost.