Tokom proteklog vikenda brojni njemački mediji izvijestili su o protestima i blokadi mostova u Novom Sadu. Agencija KNA prenijela je da je pop-ikona Madonna podržala srpske studente, dok javni servis rbb piše o skupovima solidarnosti koji su održani i u Berlinu.

U printanim medijima pojavile su se i opsežnije analize i komentari. Pod naslovom „Načeta autokracija“, berlinski Tageszeitung donosi komentar u kojem navodi da su protiv vlasti u Srbiji ustali studenti i široki slojevi društva, i to ne samo u velikim gradovima, piše Deutsche Welle.

„Aleksandar Vučić više ne može mobilizirati svoje ljude kao prije. Više ne pali argument da se protestima upravlja iz inozemstva“, piše ljevičarski list.

Navodi se da ljudi u Srbiji ne mogu računati na podršku izvana, u vremenu kada su liberalne demokracije u defenzivi, dok Vučić može računati na podršku autokrata poput Orbána i Putina.

„Balkanska politika Europe i Njemačke i dalje je upitna. Po cijenu litija, Berlin i Europa spremni su podržati Vučića“, piše list, dodajući da se u Srbiji vidi faktor stabilnosti, iako zemlja pod autokratskom kontrolom ne može biti stabilna. Rheinische Post piše da, pod dojmom povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću, mnogi ne primjećuju da postoji i suprotan trend – ljudi ustaju protiv autokrata, primjerice u Srbiji, Slovačkoj i Mađarskoj.

Primjer Srbije, navodi se, demonstrira „pogubne posljedice ukidanja podjele vlasti u autoritarnoj i korumpiranoj partijskoj državi“.

Dopisnik lista iz Beograda podsjeća da je cijena renoviranja željezničkog kolodvora u Novom Sadu „narasla“ s 3,5 na 16 miliona eura te da je svečano otvoren – bez upotrebne dozvole. A onda se srušila nadstrešnica, pa su izbili protesti.

„Vučićevi pokušaji da koktelom prijetnji i ustupaka smiri bijesne građane djeluju bespomoćno“, piše list.

„Ohrabreni prosvjedima, sve više Srba prevladava strah od represija autokratskog režima ili gubitka radnog mjesta. Čak i godinama tlačeni državni službenici, poput sudaca, nastavnika i novinara državne televizije RTS koju kontrolira SNS, solidariziraju se s prosvjednicima.“

U tekstu se zaključuje da se Vučić i SNS neće „dobrovoljno odreći zlatne koke“, ali da se čini kako je ovo početak kraja autokratskog režima. Pitanjem kuda vode protesti bavio se i Frankfurter Allgemeine Zeitung u svom nedjeljnom izdanju. List prenosi da mnogi polažu nade u ove proteste baš zato što ih, za razliku od prijašnjih, ne vodi neomiljena opozicija.

„Nema imena i lica koja bi javnost povezala s vodstvom protesta. Zato je huškačkim medijima nemoguće primijeniti uobičajenu taktiku. Kad bi se prethodnih godina na političkoj sceni pojavio iole ozbiljan rival koji bi ugrozio Vučićevu moć, scenarij je uvijek bio isti: novine, portali i televizije započinjali bi kampanju blaćenja, često potkrijepljenu dokumentima tajne službe“, piše list.

„To sa studentima zasad nije moguće. Pokret se temelji na skupovima po principu direktne demokracije“, opisuje list plenume. „Neki promatrači, doduše, primjećuju da bi sadašnja snaga pokreta dugoročno mogla postati i njegova najveća slabost.“

U sličnom tonu tokom vikenda pisao je i najveći švicarski list, Neue Zürcher Zeitung. Svi scenariji su na stolu, ali je „neporecivo da će se u nekom trenutku momentum na srpskim ulicama ispuhati ako ne bude pretočen u političku strategiju“.

„Koliko god zahtjevi prosvjeda bili prodorni, pitanje je procjene kada su oni ispunjeni. Distanciranje od diskreditirane institucionalne politike je snaga pokreta, ali dugoročno i njegov problem“, piše ciriški list.

Sedmičnik Der Spiegel objavio je kratak intervju s Vedranom Džihićem s Austrijskog instituta za međunarodnu politiku, koji također ističe da je novo to što studenti ne dopuštaju da proteste preuzme opozicija, ali da je ključno pitanje nešto drugo:

„Režim njeguje priču koja je mješavina prijetnji, obećanja mira, nacionalnog patosa i upozorenja na kriminalnu opoziciju. Još uvijek ima ljudi prijemčivih za te poruke. Samo vladajući SNS ima 800.000 članova i gotovo apsolutnu kontrolu u svim općinama. Kardinalno je pitanje u kojoj mjeri je režim spreman upotrijebiti nasilje“, kaže Džihić.