Da bi nove odredbe mogle stupiti na snagu potrebno je da ih usvoji i Dom naroda Parlamenta, a to znači da bi u ovoj godini trebao prestati važiti aktuelni Zakon o zaštiti od nasilja u porodici.

Izglasavanjem ovog zakona, zastupnici su pokazali saglasnost da se u Federaciji BiH uvedu hitne mjere zaštite koje provode policijski organi, te mogućnost elektronskog nadzora nasilnika kojem je određena mjera udaljenja iz stana i približavanja žrtvi.

Komisija za ravnopravnost spolova Predstavničkog doma, te zastupnici Alma Kratina i Vibor Handžić sačinili su Nacrt zakona o zaštiti od nasilja u porodici koji je 2022. godine usvojen u oba doma Parlamenta.

Na osnovu prikupljenih sugestija Federalno ministarstvo pravde sačinilo je tekst Prijedloga novog zakona sa ciljem da se uvede kazneno djelo kršenja zaštitnih mjera za koje je utvrđena kazna zatvora do tri godine, dok se kaznena politika za učinioce nasilja u porodici i nasilja prema ženama znatno pooštrava.

Uoči rasprave federalni ministar pravde Vedran Škobić zastupnicima je skrenuo pažnju da je zakonom utvrđeno da je zaštita od nasilja od javnog interesa za Federaciju BiH, kantone, gradove i općine u FBiH.

Također, navodi da se donošenjem ovog zakona u zakonodavstvo Federacije djelimično preuzima Direktiva (EU) Evropskog parlamenta i Vijeća od 14. maja 2024. o suzbijanju nasilja prema ženama i nasilja u porodici.

"Novim odredbama daju se veća ovlaštenja policijskim organima. Naime, član 32. precizira da je policijska uprava dužna za svaki prijavljeni slučaj nasilja izaći na lice mjesta odmah po primljenoj prijavi. Policija može osobu, za koju postoje osnovi sumnje da je učinila nasilje privremeno lišiti slobode i zadržati je ako su ispunjeni uvjeti iz člana 153. Zakona o krivičnom postupku FBiH", naglasio je Škobić.

U poređenju sa važećim Zakonom, poslanici su u svojim osvrtima, pohvalili što nove zakonske odredbe propisuju veću odgovornost i veću mogućnost djelovanja svih onih koji učestvuju u lancu odlučivanja u borbi protiv nasilja u porodici, a to se odnosi na centre za socijalni rad, obrazovne ustanove, policiju i pravosudne institucije, koje moraju, kako kažu, istinski stati u zaštitu žena i djece, te ranjivih kategorija.

Između ostalog, propisano je da bi Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, uz tehničku podršku Federalnog ministarstva saobraćaja i komunikacija, trebalo osigurati uspostavljanje 24-satne besplatne SOS telefonske linije koja pokriva cijelu Federaciju BiH, radi davanja savjeta i pružanja podrške žrtvama nasilja, povjerljivo, odnosno čuvajući i njihovu anonimnost, u vezi sa svim vidovima nasilja obuhvaćenih ovim zakonom.