Novim zakonom o stranim radnicima osiguraće se status, sigurniji rad i bolja zaštita radne snage iz trećih zemalja. Dozvole za boravak i rad koje su do sada bile na jednu godinu, izdavaće se na tri godine, a dozvole za sezonski rad umjesto šest na devet mjeseci, piše Ljudski.ba.

“Finansijski je prihvatljivije jer ne plaćate izdavanje papira tri puta, a i velika je procedura ta papirologija. Ovako imate kontinuitet. Zbog same dužine dozvole na tri godine mirniji je i radnik i poslodavac. Neke druge pluseve u tome ne vidim. Nedostatak radne snage je svakako prisutan, sad je samo pitanje gdje su novi bazeni koji se otvaraju i mogu li pokriti naše potrebe.

Jer radnika ima ali nema s potrebnom kvalitetom, na što smo prije 15, 20 godina naučili u građevinarstvu. To je definitivno radna snaga drugih kvalifikacija i načina rada, komunikacije, to je sada sve drugačije", kaže Tomislav Bačić, predsjednik Strukovne grupe građevinara Županijske komore Dubrovnik za Slobodnu Dalmaciju.

Konkretnije će se nadzirati agencije posredstvom kojih strana radna snaga dolazi u Hrvatsku.

“Kad ugovarate posao, računate na neku grupu koja će doći da radi, ugovorite posao, dođe deset radnika, ali dođu čistači umjesto tesari i vi ste u problemu. Trebalo je da počnete da radite, a došli skroz drugi radnici. Zato se s agencijom napravi ugovor, mjesec dana je probni rad ukoliko radnici ne zadovolje, dužni su u narednih mjesec dana da dovedu novu radnu snagu. Tako građevinari pokušavaju da se zaštite”, pojašnjava Bačić.

Pravila za smještaj radnika i uslovi za platu

Zakonom se definišu pravila za smještaj radnika pa će poslodavac imati obavezu da dokaže da je smještaj za njegove radnike primjeren i prihvatljiv. Poslodavci će biti dužni da daju novčanu garanciju Hrvatske za slučaj odustajanja od radnika za kojeg su dobili dozvolu.

Jedna od stavki novog prijedloga koji je upućen Saboru jeste da plata stranih radnika neće smjeti da bude manja od plate hrvatskom radnika u istom zanimanju.

Regulisaće se poslovanje poslodavaca koji zapošljavaju strane radnike, postojaće i takozvana ‘crna lista‘ za one koji ne prijave radnike na oabvezna osiguranja. Pravne osobe koje uvoze radnu snagu moraće da imaju minimalni mjesečni promet od 10.000 evra, a fizičke osobe odnosno privrednici 15.000 evra u šest mjeseci.

Predstavnik Ceha ugostitelja pri Privrednoj komori Đani Banovac smatra kako je prijedlog zakona uzeo u obzir potrebe tržišta, strane radnike će se bolje zaštititi, stvara se bolji zakonski okvir i za njih i za poslodavce.

“Ovo je jedan od zakona koji će se sigurno dodatno mijenjati jer je jedan od akutnih problema zakonski okvir rada, uslovi rada i naša nasušnja potreba za radnom snagom. Iskoračili smo dva koraka naprijed. Uvažilo se dosta stvari. Hoće li se nešto vremenom korigovati, sigurno hoće, ali mislim da i strani radnici u svim našim branšama i poslodavci mogu biti mirniji nego prije dvije godine, a za dvije godine ćemo biti još pametniji i vidjeti što je zakon stvarno donio”, kaže Banovac.

Smatra da je produženje dozvola za sezonski rad i za boravak jako bitno, pogotovo na dubrovačkom području.

Podržava i pravila za adekvatan smještaj stranih radnika jer ‘baš je bilo katastrofalnih primjera‘.

“U Zagrebu je bio onaj užasan primjer, ne može u 120 kvadrata biti smješteno 30 ljudi. U Dubrovniku nije tako alarmantno, bila je tema da nije super adekvatno ali nikad nije to izašlo kao gorući problem”,  naglašava Banovac.

Zakonskim izmjenama nastoje da se osiguraju ravnopravni uslovi za strane radnike, da se zaštite od zloupotrebe te olakša dolazak visokokvalifikovane strane radne snage u Hrvatsku kroz Plavu kartu čija se važnost produžava sa 24 na 48 mjeseci.