Takozvani "roj potresa" na Santoriniju posljednjih sedmica izazvao je paniku među stanovnicima otoka i turistima koji su se tamo zatekli. 

Više od 11.000 ljudi napustilo je otok zbog uzastopnih potresa, a vlasti su počele poduzimati dodatne sigurnosne mjere zbog mogućnosti jačeg potresa, prenosi Index.hr.

Otok pogodio "roj potresa"

Podsjetimo, grčka vlada proglasila je vanredno stanje na otoku Santoriniju, koji potresi pogađaju više puta dnevno, ponekad u razmacima od samo nekoliko minuta.

"Roj potresa" osjeti se i na drugim obližnjim egejskim otocima. Sve je počelo krajem januara nizom vrlo slabih potresa (slabijih od magnitude 3), koji su bili jedva primjetni. No, početkom februara seizmička aktivnost se pojačala, potresi su postali jači i učestaliji.

Hiljade potresa u dvije sedmice

U posljednje dvije sedmice zabilježeno je nekoliko hiljada potresa, od kojih je čak 30 dnevno imalo magnitudu veću od 4.0. Većina ih se dogodila na dubini manjoj od 10 kilometara, što znači da su ih ljudi na otocima osjetili prilično snažno.

Jači potresi uzrokovali su odrone stijena na obalnim liticama i manju štetu na zgradama. Najjači potres dosad, magnitude 5.1, pogodio je regiju 6. februara. Osjetio se i u Ateni, na Kreti te u dijelovima Turske udaljenim više od 240 kilometara.

Santorini, inače jedno od najposjećenijih turističkih odredišta na svijetu, gotovo je prazan. U posljednjih sedam dana otok je napustilo oko 11.000 ljudi, uključujući turiste i lokalno stanovništvo. Mnogi strahuju da bi seizmička aktivnost mogla biti uvod u vulkansku erupciju.

Kako nastaje "roj potresa" i što slijedi?

Grčka je jedna od seizmički najaktivnijih regija u Evropi, pa česti potresi nisu neobični.

Trenutna seizmička aktivnost smještena je blizu Anidrosa, nenaseljenog otočića oko 30 kilometara sjeveroistočno od Santorinija. To područje nalazi se unutar vulkanskog luka helenske subdukcijske zone, gdje se afrička tektonska ploča polako podvlači ispod euroazijske ploču (ili, konkretno, egejske mikroploče).

 U toj regiji postoje brojne tektonske pukotine - rasjedi - na kojima se često događaju potresi.

Santorini je vulkanska kaldera, nastala tokom posljednjih 180.000 godina, a posljednja erupcija dogodila se 1950-ih. Potresi mogu biti povezani s vulkanskom aktivnošću, odnosno kretanjem magme ispod površine.

Međutim, trenutna seizmička aktivnost nije smještena ispod Santorinija, a lokalni stručnjaci zasad nisu primijetili znakove da bi ovi potresi mogli biti uvod u novu erupciju. Izgleda da su povezani s tektonskim rasjedima između Santorinija i otoka Amorgos.

Historija snažnih potresa

Ovo nije prvi put da su potresi pogodili to područje. Godine 1956. snažan potres magnitude 7.8 izazvao je razoran tsunami. Samo nekoliko sati kasnije uslijedio je naknadni potres magnitude 7.2. Više od 53 ljudi tada je poginulo, a stotine su bile povrijeđene u seriji potresa, naknadnih udara i tsunamiju.

Potresi nastaju kada se stres u Zemljinoj kori naglo oslobodi, uzrokujući pucanje duž rasjeda i oslobađanje energije u obliku seizmičkih valova. Obično snažan potres (glavni udar) prati niz manjih naknadnih potresa koji postupno slabe. Ovo je tipičan glavni potres-naknadni potresi obrazac.

Umjesto dominantnog potresa - roj

No, neke serije potresa ponašaju se drugačije. Umjesto jednog dominantnog potresa, događaju se mnogi potresi slične jačine tokom dana, sedmica ili čak mjeseci. Takve sekvence poznate su kao "roj potresa".

Potres iz 1956. bio je klasičan primjer glavnog udara s naknadnim podrhtavanjima. No, trenutni niz potresa kod Santorinija - s hiljadama potresa između magnitude 4.0 i 5.0 - sugeriše da je ovo "roj potresa".

"Roj potresa" često je povezan s kretanjem fluida kroz Zemljinu koru, što ga čini manje dramatičnim od naglog pucanja velikog rasjeda. Seizmolozi pažljivo analiziraju razliku između glavnog potresa i naknadnih udara te "roja potresa" jer im to pomaže razumjeti uzroke i moguće posljedice ovih fenomena.

Može li uslijediti još jači potres?

Tačan ishod trenutne seizmičke aktivnosti kod Santorinija nije moguće predvidjeti. Globalna statistika pokazuje da samo oko 5% potresa prethodi jačem potresu.

Međutim, i dalje postoji mogućnost da bi jači i potencijalno razorniji potres mogao pogoditi to područje u bliskoj budućnosti. Iako su "rojevi potresa" obično povezani s nižim magnitudama, mogu trajati danima, sedmicama ili čak mjesecima. Često se smiruju, pa zatim ponovo intenziviraju, što dodatno uznemirava stanovništvo.