Na plenarnom zasjedanju Evropskog parlamenta održana (EP) je rasprava o političkoj krizi u Srbiji, u kojoj je učestvovalo oko 30 poslanika iz svih ključnih političkih grupacija.

Rasprava, koja će trajati sat vremena, počela je u 18 sati, ali usvajanje rezolucije nije predviđeno na ovom zasjedanju.

Predsjedavajući je prije same rasprave pozdravio srpsku delegaciju koja prisustvuje sjednici, prenosi Danas.rs.

Poslanicima se prvo, u ime Poljske koja predsjedava Vijeću EU, obratiti ministar za pitanja EU Adam Šlapka i poručio da EU prati proteste studenata i drugih društvenih sfera koji se trenutno odvijaju u Srbiji, napominjući da se Srbija trenutno nalazi u statusu kandidata za članstvo u EU.

On je rekao da je u okviru pristupnog procesa Srbija sprovela reforme u sferi vladavina prava, ljudskih prava i sloboda, demokratije ističući da je sloboda okupljanja također jedno od neotuđivih prava. Napomenuo je da na sve akcije koje se suprotstavkljaju navedenim vrijednostima kao i slučajevi nasilja nad demonstratima treba brzo i prikladno reagovati.

"Evropska komisija nastavit će pomno da prati situaciju u Srbiji", zaključio je Šlapka, napominjući da Poljska snažno podržava politku proširenja u smeru zapadnog Balkana.

U ime Evropske komisije, obratila se komesarka za proširenje Marta Kos i poručila da Komisija s pažnjom posmatra razvoj političke situacije u Srbiji. Učešće građana, odgovornost, transparentnost, kako je objasnila, ključne su komponente demokratskog društva, ističući da je u svom otvorenom pismu jasno poručila da su ovo i prinsipi na kojima počiva i sama Unija te da se i od zemalja-kandidata očekuje da ih poštuju.

Marta Kos (foto: R.R./ATAImages)

"Ovo podrazumjeva i slobodu okupljanja koja se treba sprovoditi u miru i u skladu sa zakanom. Nasilje ne smije biti tolerisano i očekujemo od srpskih policijskih snaga da nastave da obezbjeđuju proteste", poručila je komesarka.

Kos je dodala da je EU partner Srbiji na evropskom putu, ali da proces pristupanja Uniji podrazumjeva utemeljenje evropskih principa kako kroz zakonodavstvo tako i u praksi.

Upravo put ka Evropskoj uniji predstavlja odgovor na probleme koji se nalaze u srži zahtjeva demonstranata, rekla je.

Komesarka je dodala da upravo neke od reformi koje je EU pretpostavila kao uslov za priključenje predstavljaju borba protiv korupcije, nezavisno sudtvo, odgovornost institucija i zahtjev za njihovo transparentno djelovanje, sloboda medija i medijski pluralizam kao i normalizacija izbornih uslova.

Komesarka je poručila da proces pristupanja treba posmatrati kao nacionalni projekat koji zahtjeva anagažman svih političkih i društvenih sfera i da to treba da bude prioritet. Obraćajući se članovima prlamenta, podsjetila je da se EK regularno bavi monitoringom i analizom situacije u Srbiji i da će sa tim i nastaviti uz komunikaciju sa svim političkim i društvenim subjektima iz Srbije kako bi osigurala reforme i pružila podršku Srbiji na evropskom putu.

Hrvatski poslanik Davor Ivo Štir iz Evropske narodne partije (EPP) izrazio je saučešće porodicama nastradalih u novembarskoj tragediji. On je, također, napravio kratak osvrt na razvoj situacije od pada nadstrešnice do danas izstičući zahtjeve demonstranata.

"Masovni protesti predvođeni studentima najveći su od pada Miloševića, a važno je napomenuti da studenti imaju puno pravo na demonstracije", poručio je Štir dodajući da je u pitanju osnovno demokratsko pravo.

S druge strane, ističe da je u ovom slučaju vlast dužna da povrati povjerenje građana u institucije i da je to ključno za ostvarivanje atmosfere u kojoj se može uspostaviti dijalog između svih relevantnih aktera.

On je zaključio da iako Srbija kao suverena zemlja ima pravo da bira svoj put, poručujući da , međutim, svaka zemlja koja teži demokratskim principima može računati i na podršku Evropskog parlamenta.

Izvjestilac za Srbiju Tonino Picula iz Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S6D) poručio je da je tragedija u Novom sadu pokrenula studentske proteste koji su prerasli u građanski pokret. On je objansio da su stanje vladavine prava, nepoštovanjae demokratskih standarda i netransparentno vršenje vlasti glavni uzroci političke krize u Srbiji kojoj trenutno svjedočimo.

foto (BETAPHOTO/European Parliament/Philippe BUISSIN)

"Ovo je politička kriza i politička kriza zahtjeva političko rješenje. Ovo ne može biti samo izbacivanje građana Evropske unije i optuživanje njih za miješanje. Ukoliko ima promjena, uvijek moraju da se obave u skladu sa principima OEBS-a. Izvještaj komisije pokazuje probleme, ali ima evropskih lidera koji su tu da pohvale napredak. Moramo da uradimo nešto za demokratske institucije i pravdu, jer Evropska unija nije samo tržište", poručio je Picula.

Mađarska poslanica Anamarija Viček iz grupe Patriote za Evropu poručila je da je stabilnost zemlje koja se nalazi u statusu kandidata od najvećeg interesa za Evropsku Uniju, te da je zato važno fokusirati se na aktulena dešavanja u Srbiji.

Osvrćući se na slijed događaja od pada nadstrešnice do danas, ona je napomomenula da se uprkos činjenici da su neki političari prihvatili svoj dio odgovornosti i dali ostavke na funkcije, demonstracije se nastavljaju i sve više grupa u njima učestvuje, da su obrazovne institucije su Srbiji zatvorile vrata i da ljudi ne idu na posao.

"Ima ljudi koji pate zbog toga. To su đaci i studenti i oni imaju pravo na obrazovanje. Jer je njihovo pravo na obrazovanje sada ugroženo, jer ne mogu da idu u školu za to vrijeme. Teško je objektivno govoriti o situaciji jer naravno ljudi imaju pravo na demonstracije, ali moramo da obezbijedimo da politička debata se ne održava na ulicama već u parlamentu", rekla je Vuček.

Italijanski poslanik Alesandro Ćirijani iz grupe Konzervativaca i reformista (ECR), istakao je da Srbija formalno teži članstvu u Evropskoj uniji, ali da njeni postupci često govore suprotno. Naglasio je da su protesti u zemlji doveli do ostavke premijera nakon krize u Novom Sadu. Prema njegovim riječima, Srbija je strateški važna na Balkanu i mora ubrzati reforme i svoj put ka EU, umjesto da ga usporava.

"Pitanje je šta mi želimo sa Srbijom. Da li želimo da ubrzamo njihovo članstvo u Evropskoj Uniji. Ukoliko smo donijeli odluku da ne donesemo odluku, onda moramo da shvatimo da će Beograd imati bliže odnose sa Kinom, UAE i Rusijom, dok njeni građani postaju ambivalentni po pitanju EU. Politika zahtjeva izbor, na nama je da li ćemo da radimo sa Srbijom na kredibilnom članstvu u Evropskoj Uniji ili ćemo napustiti važnost strateškog partenra", kazao je italijanski poslanik.

Austrijski poslanik Helmut Brandštater iz poslaničke grupe Obnovimo Evropu, kazao je da je neophodno izvršiti istragu u uzrok pada nadstrešnice, napominjući da je glavni problem nepovjerenje ljudi da bi predsjednik Aleksandar Vučić i aktuelni režim adekvatno uradili taj posao.

Poslanik Zelenih Gordan Bosanac zatražio od EU Komsije da prestane da podržava „autokratu Vučića“. Njegov kolega Vladimir Prebilič traži od Evrope da ne šuti.

„Evropa ne smije šutjeti. Nije sada vrijeme da se šuti, već da se vlastima u Srbiji uputi apel da učvrste demokratske temelje, jer srpski narod zasluzuje EU budućnost. Jedina stvar koja nedostaje su konktretna djela srpskih vlasti,“ poručio je Prebilič.

Iz Evropskog parlamenta, kao i iz Evropske komsijie poručuju da nastavljaju da prate situaciju i ukazuju da je dalje ispunjavanje reformi u okviru procesa evrointegracija put ka ispunjavanju zahtjeva studenata.

Podsjećamo, rasprava je na dnevni red uvrštena na zahtjev socijalista, liberala i zelenih, uz podršku Evropske narodne partije (EPP) Čiji je SNS pridruženi član. Tokom debate, poslanici EP analiziraće situaciju u Srbiji od pada nadstrešnice u Novom Sadu, koja je izazvala studentske proteste i blokade.

Uprkos činjenici da je premijer Srbije Miloš Vučević podnio ostavku, tenzije se ne smiruju, a Evropska komisija oglasila se po pitanju protesta i pozvala na istragu napada na demonstrante. Najveće političke grupe u EP osudile su nasilje nad demonstrantima i podržale zahtjeve studenata, dok je EPP naglasila da građani imaju pravo na proteste, ali da Srbiji treba dijalog, a ne radikalizacija.