Novoimenovani američki ministar odbrane Donalda Trumpa rekao je saveznicima na svom prvom međunarodnom putovanju da SAD više nije "primarno fokusiran" na sigurnost Evrope i da će Evropa morati preuzeti vodeću ulogu u odbrani Ukrajine.

Govoreći ministrima odbrane na ručku u Briselu, Pete Hegseth je rekao da Evropa mora obezbijediti “ogromnu većinu” buduće vojne pomoći Kijevu—i priznati da je obnova ukrajinskih granica iz 2014. nerealistična.

Šef Pentagona naglasio je: “Danas sam ovdje da direktno i nedvosmisleno izrazim da surova strateška realnost sprečava Sjedinjene Američke Države da budu primarno fokusirane na sigurnost Evrope“, iako je ton bio znatno blaži u odnosu na ranije nacrte govora koji su procurili u javnost.

Ti raniji nacrti sugerisali su da SAD više nije “glavni garant sigurnosti Evrope” i da bi to moglo značiti preoblikovanje NATO saveza, starog 75 godina, koji je nakon Drugog svjetskog rata stvoren da zaštiti Zapadnu Evropu od Sovjetskog bloka.

Međutim, u govoru pred Kontakt grupom za Ukrajinu, koju je vodio britanski ministar odbrane John Healey, Hegseth je ublažio retoriku, dan prije nego što će prisustvovati svom prvom NATO samitu ministara odbrane.

Hegseth je rekao da SAD preusmjerava svoje vojne prioritete na odbranu matične teritorije i odvraćanje Kine, te je pozvao evropske članice NATO-a da povećaju odbrambene budžete na 5% BDP-a kako bi bolje zaštitile kontinent.

Kao primjer, Hegseth je rekao da Evropa “mora obezbijediti ogromnu većinu buduće smrtonosne i nesmrtonosne pomoći Ukrajini“, iako nije eksplicitno rekao da će SAD potpuno obustaviti vojnu pomoć, koja je bila ključna u otporu Kijeva protiv ruske invazije.

Također je ponovio Trumpov stav da je “zaustavljanje borbi i postizanje trajnog mira” u Ukrajini glavni prioritet—i da Kijev mora priznati da ne može povratiti svu teritoriju koju je okupirala Rusija.

“Moramo početi s priznavanjem da je povratak na ukrajinske granice iz 2014. nerealističan cilj“, rekao je Hegseth, izlažući početnu poziciju za eventualne pregovore o miru s Rusijom.

“Ganjenje ovog iluzornog cilja samo će produžiti rat i uzrokovati više patnje“, dodao je, što bi se moglo protumačiti kao prešutno priznanje aneksije Krima i velikih dijelova Donbasa od strane Rusije.

Hegseth je rekao da bi Kijev mogao postići mir snažnim sigurnosnim garancijama, ali je isključio mogućnost članstva Ukrajine u NATO-u. Umjesto toga, sigurnost bi morali osigurati “sposobne evropske i neevropske trupe”, ali je naglasio da te trupe neće dolaziti iz SAD-a.

Svaka britanska ili evropska vojska koja bi se našla u Ukrajini ne bi bila dio NATO misije niti bi bila zaštićena NATO-ovim člankom 5, dodao je Hegseth, što znači da bi se oslanjala isključivo na podršku država koje učestvuju.

Rusija i dalje nameće svoje uslove

Iako je Hegseth iznio neke pozicije za postizanje mira u Ukrajini, malo je eksperata koji vjeruju da je došlo do ozbiljnog diplomatskog napretka.

Rusija, koja je u ofanzivi na ratištu, i dalje želi iskoristiti svoju prednost i zahtijeva da Ukrajina preda dodatne teritorije i efektivno se demilitarizira u okviru bilo kakvog sporazuma.

Ranije ove sedmice, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je za Guardian da Evropa nije sposobna ponuditi pouzdane sigurnosne garancije Kijevu bez učešća SAD-a.

“Sigurnosne garancije bez Amerike nisu realne“, rekao je Zelenski.

On je dodao da bi multinacionalne snage za odvraćanje stacionirane u Ukrajini nakon prekida vatre morale brojati između 100.000 i 150.000 vojnika—što je ipak znatno manje od preko 600.000 ruskih vojnika u okupiranim dijelovima Ukrajine.

S obzirom na to da mnoge evropske vojske, uključujući britansku, imaju probleme s regrutacijom, nije jasno da li bi se takva snaga mogla sastaviti bez američkog učešća.

Promjena američkog fokusa

U dijelu govora koji nije bio unaprijed pripremljen, Hegseth je dodatno naglasio da SAD želi da NATO saveznici troše 5% BDP-a na odbranu i pohvalio Poljsku što je već dostigla taj nivo.

Za Veliku Britaniju bi to značilo udvostručenje trenutne vojne potrošnje, koja sada iznosi 2,33% BDP-a.

Hegseth je objasnio da je preusmjeravanje fokusa nužno jer SAD “se suočava s ozbiljnim prijetnjama vlastitoj teritoriji” i da je trenutno fokusiran na sigurnost granica.

“Također se suočavamo s jednakovrijednim suparnikom u komunističkoj Kini“, dodao je, navodeći da je ta zemlja sposobna ugroziti američku teritoriju i ključne nacionalne interese u Indo-Pacifiku.

“SAD sada daju prioritet odvraćanju rata s Kinom u Pacifiku, uzimajući u obzir ograničene resurse i praveći strateške kompromise kako bi osigurao da odvraćanje ne propadne. Kako SAD usmjerava pažnju na te prijetnje, evropski saveznici moraju preuzeti lidersku ulogu“, naveo je.

NATO i dalje ključan, ali uz veću odgovornost Evrope

Hegsethova izjava odražava prioritete koje je Trumpova administracija više puta isticala—da Evropa mora povećati vojne budžete i više doprinositi vlastitoj sigurnosti.

Međutim, njegov govor ipak nije išao toliko daleko da bi sugerisao da SAD neće braniti evropskog saveznika u slučaju napada.

Članak 5 NATO-a jasno navodi da ako je jedna članica napadnuta, ostale moraju biti spremne da joj priteknu u pomoć.

Do sada je ovaj članak aktiviran samo jednom u historiji saveza, nakon terorističkog napada na SAD 11. septembra 2001. godine.