Izraelski list Yedioth Ahronoth otkriva u svom izvještaju objavljenom u nedjelju da vlada premijera Benjamina Netanyahua radi na tome da osujeti drugu fazu sporazuma o razmjeni zarobljenika i prekidu vatre, koristeći političke taktike, medijske manevre, manipulaciju informacijama, kršenje sporazuma i isključivanje profesionalca iz pregovaračkog tima.

U izvještaju vojnog analitičara Ronena Bergmana zaključuje se da „pregovori ne mogu napredovati ako jedna od strana nije zainteresirana za njih“, aludirajući na to da vlada odbija ući u ozbiljne pregovore o drugoj fazi sporazuma.

Kršenje dogovora

Bergman je skrenuo pažnju na priznanje Omera Dostrija, glasnogovornika izraelskog premijera, da Izrael trenutno ne vodi pregovore o drugoj fazi sporazuma, uprkos ranije preuzetim obavezama.

Također je rekao da ova izjava potvrđuje sumnje da izraelska vlada namjerno opstruira svaki stvarni napredak u pregovorima.

Visokopozicionirani sigurnosni izvor upoznat s detaljima pregovora rekao je da vlada nije poštovala postignuti sporazum, koji predviđa da se pregovori s Hamasom o drugoj fazi moraju započeti najkasnije 16. dan od prekida vatre, što znači da su pregovor trebali započeti prije dvije sedmice, te da pregovori trebaju biti okončani u roku od 35 dana od početka sporazuma o prekidu vatre.

Izvor je također rekao da „čak i kad bi sve strane bile entuzijastične oko postizanja sporazuma, nema šanse da se svi detalji finaliziraju u roku od sedmicu dana, a kamoli ako jedna od strana uopće nije zainteresirana“, čime je jasno ukazao na nepopustljivost izraelske vlade.

Bergman je citirao još jednog visokopozicioniranog sigurnosnog dužnosnika koji je rekao: „Izbjegavanje i odugovlačenje provedbe sporazuma moglo bi dovesti do kolapsa prve faze, a samim tim i nemogućnosti da se oslobode svi zarobljenici“, smatrajući da bi to predstavljalo sigurnosni rizik koji bi mogao gurnuti Izrael u novu spiralu nasilja, bez značajnih strateških dobitaka.

Negiranje pregovora

Vojni analitičar smatra da značaj druge faze dogovora nadilazi pitanje sudbine izraelskih zarobljenika, jer bi trebala oblikovati budućnost odnosa između Izraela i cijele regije. Završetak ove faze mogao bi biti početak šireg dogovora o budućnosti Pojasa Gaze, dok bi njegov neuspjeh mogao dovesti do ponovne vojne eskalacije. Prema njegovim riječima, to bi mogao biti jedan od Netanyahuovih ciljeva kako bi ostao na vlasti.

Bergman prenosi izjave i diplomatskih izvora koji navode da se Netanyahu suočava s velikim unutrašnjim pritiscima ekstremne desnice koja odbija svaki dogovor koji ne podrazumijeva demontiranje Hamasovih vojnih kapaciteta.

Istaknuo je da, s druge strane, unutar sigurnosnih službi postoji protivljenje ovakvom pristupu, jer mnogi vojni čelnici smatraju da će neuspjeh pregovora dovesti do ozbiljnih sigurnosnih posljedica za Izrael.

Prema istom sigurnosnom izvoru, „Netanyahu i njegovi ljudi zarobljeni su u zamci i nije ih briga za ono što se događa u vanjskom svijetu, izvan političkih kalkulacija. Zbog toga negiraju postojanje pregovora, ali ne optužuju direktno Hamas da ih opstruira, jer bi to implicitno značilo da je Izrael zainteresiran za pregovore.“

Pet pokazatelja

Na osnovu izjava dobro upućenih izvora, izraelski novinar navodi pet glavnih pokazatelja da Netanyahu sistematski pokušava blokirati drugu fazu dogovora, a to su: namjerno odgađanje nastavka pregovora, isključivanje profesionalaca iz pregovaračkog tima, curenje lažnih informacija u medije, uvjeravanje da će SAD na kraju sve srediti i postavljanje nemogućih uvjeta za pregovore.

Vojni analitičar je napomenuo da porodice zarobljenika shvataju da se Vlada ne bavi ozbiljno problemom zarobljenika, što ih je nagnalo da pojačaju pritisak na međunarodnim forumima.

Na međunarodnom nivou, smatra Bergman, raste pritisak na Izrael iz SAD-a, Katara i Egipta. Međutim, vjeruje da „pritisci nisu uspjeli pomjeriti stvari s mrtve tačke, jer se Netanyahu kladi da može odugovlačiti dok se ne postignu povoljniji politički uvjeti“.

Izraelski politički analitičar naglašava da je druga faza dogovora stavljena na čekanje, prema njegovim riječima, ne zbog tehničkih ili sigurnosnih komplikacija, već zbog političke odluke Netanyahuove vlade, koja svoje izborne prioritete stavlja ispred bilo kakvih humanitarnih ili strateških razmatranja, prenosi Al Jazeera.