Nakon šokantne sigurnosne konferencije u Münchenu, s koje je SAD odlučio krenuti u mirovne pregovore s Rusijom, i to bez Ukrajine i Europe za pregovaračkim stolom. Izv. prof. dr. sc. Đana Luša, Fakultet političkih znanosti, Denis Avdagić, politički analitičar, Davor Ivo Stier, zastupnik u Europskom parlamentu (HDZ) i Tonino Picula, zastupnik u Europskom parlamentu (SDP) gostovali su u emisiji HTV-a "Otvoreno" te govorili o budućnosti Europe.

U Parizu je francuski predsjednik Macron sazvao hitan sastanak europskih čelnika kako bi uskladili stajališta o mirovnim pregovorima vezanim za rusko-ukrajinski rat. Američki i ruski dužnosnici sastaju se danas u Saudijskoj Arabiji. Ukrajinski predsjednik Zelenski, pak, poručuje "Kijev neće priznati rusko-američki sporazum bez Ukrajine".

Tonino Picula je rekao kako su naglo i bolno otvorena mnoga pitanja o funkcioniranju Europske unije koja su godinama tinjala bez jasnog odgovora bloka.

- I zajednička vojna i sigurnosna politika, i zajednička sigurnosna i obrambena politika dugo su ostavljane po strani dok su neke druge eurointegracijske politike daleko uspješnije razvijane. Nitko nema pravo biti iznenađen s ovim što se događa jer ništa zapravo se ne zbiva, a da nije Trump najavio još u svojoj kampanji kojom je osvojio svoj drugi mandat i ovo je situacija u kojoj se EU kolektivno mora suočiti i priznati da se 70 godina Europska unija razvijala uglavnom nasuprot izazovima s Istoka, takve su bile povijesne okolnosti. Međutim, od danas će se očito morati znati i suočavati i s izazovima sa Zapada i to od njegovog najutjecajnijeg dijela. Vrijeme nekog prisnog transatlantskog zajedništva je prošlo i Europa ne može tek tako izdržati sljedeće četiri godine ništa ne radeći, nadajući se nekom povratku reformiranih demokrata jer previše je otvorenih opcija u ovoj neposrednoj budućnosti, rekao je Picula.

Smatra da bi aneksijom Krima sve bilo drugačije.

- Sigurno da je to bila prilika kada je bilo očito da politika proširenja, odnosno gradiranje tih nekih odnosa koji su u temelju europskog zajedništva se suočilo sa svojim limitima, prije svega otporom Ruske Federacije jer se pojavila naravno sila koja je imala potpuno drugačiju koncepciju odnosa unutar Europske unije i pokazala je da je spremna koristiti silu kako bi ih zadovoljila. Ali Europska unija u tom momentu i dalje je bila vezana, gotovo u ovisnosti jeftinih fosilnih goriva iz Rusije, što je na neki način limitiralo i njezine političke i obrambene kapacitete. Ta je prilika propuštena, kao što je propuštena prilika da se ozbiljnije Europska unija suoči s drugom ovisnošću, a to je sigurnosna, ovisnost ili ovisnost o američkom sigurnosnom kišobranu još za vrijeme prvog Trumpovog mandata i na kraju ostaje ovisnost o Kini, o njezinim tržišnim proizvodnim kapacitetima, rekao je.

Davor Ivo Stier je naglasio kako Donald Trump želi vrlo brzo doći do prekida vatre u Ukrajini jer želi se fokusirati prvenstveno na Indo-Pacifik.

- Želi sve resurse posvetiti onome što je za SAD prioritet, a to je sigurnosna konkurencija s Kinom. Želi što prije završiti ovaj rat. Ne vjerujem da je u ovom trenutku realan neki dugoročni mirovni sporazum. Prioritet SAD-a i to ne samo Trumpove administracije, tu postoji potpora i od strane demokrata, je sigurnosna konkurencija s Kinom. Činjenica je da je ubrzao sve procese da dođe što prije do prekida rata. To izravno kontaktira s Rusijom. Činjenica je da Europa u ovom trenutku mora izgraditi puno jače svoje obrambene kapacitete. Ne u kontrapoziciji SAD-u, ali da sasvim sigurno traži svoju autonomiju, rekao je.

Smatra kako je jasno da je Trumpov cilj da dođe što prije do prekida vatre i dovede Putina za pregovarački stol.

- To na neki način sada uspijeva u Saudijskoj Arabiji, ali to je tek početak jednog procesa. Jasno je da će se u jednom trenutku morati uključiti prvenstveno Ukrajina, ali i na neki način danas je državni tajnik Rubio rekao da se očekuje uključivanje i europskih saveznika. Ima tu i kontradiktornih izjava od strane Trumpove administracije. Europa u tom kontekstu jasno mora graditi svoje obrambene kapacitete. Za to se mora ponovno industrijalizirati, a to traži niz stvari. Ima puno toga što je Europi u ovom trenutku moguće učiniti, bez obzira na to kako će na kraju biti oblikovani ti transatlantski odnosi i na tome se Europa mora fokusirati, rekao je.

Đana Luša je naglasila kako su zaključci sigurnosne konferencije u Münchenu artikulirali ono što smo već znali.

- Taj novi poredak o kojem govorimo, koji više nije temeljen na liberalnom internacionalizmu, već na interesnim sferama i politikama s pozicije moći. U tom kontekstu poslana je jaka poruka čelnicima Europske unije da savezništvo više nije garantirano, već da će predsjednik Trump krojiti međunarodne odnose ovisne prvenstveno o ekonomskim interesima Sjedinjenih Američkih Država i naravno da više savezništva neće određivati misije, već da će misija određivati savezništvo. U ovom slučaju Trump će pregovarati s onim akterima s kojima može ispregovarati najbolju moguću poziciju za Sjedinjene Američke Države. To je ostavilo Europsku uniju pred velikim pitanjem. Neki opet govore o egzistencijalnoj krizi i potrebi redefiniranja prioriteta. Međutim, ne možemo reći da se EU nije imala vremena pripremiti za ovaj scenarij i sigurno da je ovaj scenarij nije trebao ostaviti iznenađenu, rekla je Luša.

Istaknula je kako prve reakcije idu u smjeru potenciranja europskog jedinstva i sada imamo jedan paradoks.

- Ovaj summit u Parizu je okupio najmoćnije aktere u Europi koji bi trebali činiti tu jezgru snažne Europe. Međutim, druge članice Europske unije su iskazale svoje kritike da se time ne promovira jedinstvo Europske unije. Iako smo svjesni situacije da je ponekad na razini EU jako teško donijeti nekakve zaključke, da je možda i u ovim situacijama bolje djelovati u manjim skupinama. Drugo pitanje koje se otvara, to je ono koje je već prisutno godinama, potreba da države članice NATO-a i članice Europske unije više izdvajaju za obranu i sada tu imamo disparitet u razmišljanjima koji bi to bio postotak BDP-a i na koji način bi se to odrazilo, onda naravno na proračune država članica EU. Imamo Poljsku koja ide prema tih 5% s obzirom da je izravno ugrožena i imamo one države članice koje nisu spremne na takva izdvajanja, rekla je Luša.

I treće pitanje je, kaže Luša, sudbina jedne suverene europske države u pitanju, da Europljani trebaju pokazati svoje jedinstvo, da trebaju pokazati svoju potporu i činjenice zašto su izdvajali tako ogromna sredstva ove dvije, skoro tri godine i jednostavno moraju nekako pokrenuti se u smjeru pronalaska ili nuđenja nekakvog rješenja za ukrajinsko pitanje, čime bi jednostavno mogli nekako osigurati mjesto za tim pregovaračkim stolom.

Denis Avdagić je rekao kako se nada da su svi u Europi svjesni da se mora povećati ulaganje u obranu.

- Recimo da će to biti 3 ili 5%, svejedno u svakom slučaju. Hoće li naši američki partneri ostati uz nas ili naših američkih partnera nema uz nas, to je važno znati. To više ne bi trebala biti tema rasprave i svi oni koji se protive, i to zovu militarizacijom, moraju shvatiti da su ta vremena, taj trenutak prošli i to ne možemo više gledati na taj način. Nužno je da imamo efikasnu obranu koja će odvratiti bilo koga, a mi sad u ovom trenutku možemo jasno reći da je prijetnja najveća naravno iz Rusije, da imamo to što nam treba. Ako to traže američki partneri, ako je to potreba zbog prijetnje koje svi prepoznajemo, nemojmo više trošiti vremena, nego odlučimo i krenemo tim smjerom. Nemojmo filozofirati, nemojmo trošiti vrijeme, nema više vremena za trošenje, treba donositi odluke. I to je to. A simple as that, što bi rekli Amerikanci, tu krećemo, tu moramo stati i moramo donijeti odluke. Hoće li se sad netko sastati u užem ili širem krugu... Svakako će biti širi krug, već su dogovorili sastanke na razini EU. To se mora održavati, ali moramo sve manje i manje trošiti vremena na uzaludne rasprave, a početi donositi odluke. Vrijeme je odluka, poručio je.

Đana Luša je istaknula kako bi čelnici EU-a sada trebali snažno podržati Ukrajinu.

- Trebali bi poslati poruku članstva buduće Ukrajine, ako ne u NATO, s obzirom na to da su ga već mnogi prekrižili, onda u EU, naravno ako ispuni sve uvjete, ali barem ovo približavanje u nekakvom smislu otvorenih trgovinskih odnosa, određenih ustupaka. Jednostavno takvim govorom, dovođenjem u pitanje zajedničke vrijednosti, dovođenjem u pitanje stanja demokracije, sloboda govora u Europskoj uniji, poslana jasnija poruka kako Sjedinjene Američke Države percipiraju Europsku uniju i da će i dalje nastaviti s ovom interakcijskom politikom i politikom bilateralnih sporazuma, a ne gledanjem na Europsku uniju kao cjelinu, rekla je.

"Nemamo povjerenja da će to ispasti dobro"

Denis Avdagić je naglasio kako je NATO uvijek bila organizacija u kojoj je dominirala jedna zemlja, a to je SAD.

- Trump to savršeno jako dobro razumije i savršeno to jako dobro koristi za sebe i SAD. Ne bih rekao da na EU gleda kao na nešto što treba uništiti jer prije svega to i dalje je nekakav forum kojem Sjedinjene Američke Države lakše dopiru do svih ovih manjih država kao što smo mi u Hrvatskoj i nema potrebe da to nestane, ako ima određene koristi. On ne želi jačanje Europske unije, on je bio pobornik Brexita. Ništa oko njega nama zapravo nije nepoznanica. Nisu toliko šokantna vremena. Neugodna su. Izgubili smo povjerenje. To je ono što je najgore od svega. Mi nemamo sad povjerenje. Trump, Rubio ili tko već ide pregovarati s Putinom oko Ukrajine. Mi nemamo povjerenja da će to ispasti dobro. I to je ono što je problem. Moramo vratiti ili pokušati naći način da povratimo to povjerenje, ako je moguće, rekao je Avdagić. 

Održivi i pravedni mir

Davor Ivo Stier je rekao kako je najbolji scenarij da dođe do održivog mira i pravednog mira. 

- Ako SAD želi pobijediti u toj sigurnosnoj konkurenciji s Kinom, treba znati da treba Europu, ali Europa naravno mora puno više uložiti u svoju vlastitu obranu, rekao je Stier. 

Tonino Picula je naglasio kako je prva etapa svakako tzv. mirovni proces koji se događa u Rijadu. 

- Europska unija mora spriječiti američku paralelnu agendu, dodao je.