Dok Islamski pokret otpora Hamas pokazuje svoju spremnost da završi prvu fazu sporazuma o prekidu vatre u Gazi i učestvuje u drugoj fazi, Izrael nastavlja s odugovlačenjem u pokušaju da nametne neke nove uslove za drugu fazu sporazuma.

Prema riječima političkog analitičara Ahmeda al-Hile, Hamas pristaje na ono što traži američki predsjednik Donald Trump – oslobađanje zarobljenika odjednom.

Šef pokreta Hamas u Pojasu Gaze Khalil al-Hayya najavio je u svom jučerašnjem obraćanju namjeru pokreta da sutra, u četvrtak, preda tijela četiri izraelska zarobljenika, a u subotu šest živih zarobljenika u sklopu realizacije tačaka prve faze sporazuma o prekidu vatre.

Al-Hila smatra da je Hamas napravio „pametan proaktivan“ korak u saglasnosti s Kairom, pa čak i pokretom Fatah, pristajući na formiranje nezavisnog tijela koje će dobiti legitimitet na osnovu saglasnosti unutar palestinskog društva kako bi dan nakon rata bio „palestinski“ i zadovoljio one koji ne žele da je Hamas na vlasti.

Al-Hila je istakao da je Hamas tehnički pristao da ovo tijelo poveže s vladom u Ramallahu te da bude formirano predsjedničkim dekretom palestinskog predsjednika Mahmouda Abbasa, što je „korak koji pruža rješenje za postojeći problem u vezi s vlašću u Gazi“.

Prema stručnjaku za izraelska pitanja Ehabu Jabareenu, izraelski premijer Benjamin Netanyahu poslao je dvije važne poruke. Prva se odnosi na ono što je njegov ministar vanjskih poslova Gideon Sa'ar rekao o svojoj viziji za dan nakon rata, a to je da Izrael ne želi vidjeti Hamas unutar Gaze. Druga se odnosi na imenovanje ministra za strateška pitanja Rona Dermera, čovjeka bliskog Amerikancima, da vodi pregovore o drugoj fazi sporazuma o prekidu vatre u Gazi.

Jabareen je rekao da će Dermer direktno voditi pregovore s Trumpovom administracijom, što je odraz činjenice da je na Netanyahua vršen pritisak s američke strane.

"Potpuna demilitarizacija Gaze"

Izraelski ministar vanjskih poslova je ranije jučer rekao da će „Izrael ove sedmice početi pregovore o drugoj fazi te da zahtijeva potpunu demilitarizaciju Gaze“. Iznio je tvrdnju da Hamas ima plan za implementaciju modela Hezbollaha u Gazi – da civilnu vlast prepusti Palestinskoj upravi ili bilo kojoj drugoj grupi, ali da on ostane dominantna vojna sila u Pojasu Gaze.

Izraelski ministar je naglasio insistiranje Netanyahuove vlade na potpunoj demilitarizaciji Gaze: „Izrael neće prihvatiti prisustvo Hamasa ili bilo koje druge grupe u Gazi. Zahtijevamo mehanizam koji će osigurati da se to postigne.“

Jabareen je istakao da Izrael ne spominje svoje prisustvo u Gazi, već odugovlači i manevrira, prebacujući odgovornost za alternativu na Sjedinjene Američke Države, koje su, prema Jabareenu, bacile loptu u dvorište arapskih zemalja u regiji kako bi one dale alternativu. Dodao je da će Izrael prihvatiti koju god alternativu predlože arapske zemlje.

Alternativa koju će iznijeti arapske zemlje, po mišljenju stručnjaka za izraelska pitanja, uživat će američku podršku, zbog čega je Izrael neće odbiti, što je „zamka u koju je Netanyahu upao“. Najvažnije pitanje, prema stručnjaku, jeste hoće li Izrael potpisati trajni prekid vatre u Gazi u sklopu druge faze sporazuma u slučaju da alternativna vlada preuzme odgovornost za obnovu.

Al-Hila je istakao da je jedan od zahtjeva za drugu fazu sporazuma potpuno povlačenje Izraela iz Gaze i trajni prekid vatre u zamjenu za Hamasovu predaju svih izraelskih zarobljenika, „ali problem je u tome što izraelska strana i dalje odugovlači, ponovo pokrečući raspravu oko pitanja u vezi s kojima su posrednici ulagali napore cijele godine“.

Khalil al-Hayya je u svom obraćanju jasno rekao da je Hamas spreman odmah pregovarati o tačkama druge faze, koje uključuju „potpuni prekid vatre, potpuno povlačenje izraelskih snaga iz Gaze i oslobađanje svih zarobljenika odjednom“, uz potrebu osiguranja tih mjera obavezujućim međunarodnim garancijama prema Rezoluciji 2735 Vijeća sigurnosti, navodi Al Jazeera.