Njemački birači izašli su na nacionalne izbore u nedjelju, a očekuje se da će konzervativni blok CDU/CSU, predvođen Friedrichom Merzom, osvojiti najviše glasova i time vratiti vlast desnom centru. Istovremeno, krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) bilježi svoj najbolji rezultat do sada, što dodatno komplikuje političku situaciju u zemlji.

Prema anketama, CDU/CSU vodi, ali je malo vjerovatno da će osvojiti apsolutnu većinu, što znači da će morati formirati koaliciju s drugim strankama. Pregovori će biti izazovni, jer su kampanju obilježile oštre podjele oko migracija i odnosa prema AfD-u, stranci koju većina političkog establišmenta odbija prihvatiti kao legitimnog partnera.

Friedrich Merz glasao je u svom rodnom gradu Arnsbergu na zapadu Njemačke, gdje su mu birači dali značajnu podršku. Na pitanje kako očekuje da će proteći izborni dan, kratko je odgovorio: “Ići će dobro”. S druge strane, aktuelni kancelar Olaf Scholz glasao je u Potsdamu, istočno od Berlina, gdje njegova Socijaldemokratska partija (SPD) bilježi slabe rezultate i suočava se s historijski najgorim ishodom od Drugog svjetskog rata.

Njemačka pred političkom neizvjesnošću

Njemačka je suočena s dugotrajnim pregovorima o formiranju vlade, što bi moglo ostaviti Scholza u ulozi privremenog kancelara mjesecima. To bi dodatno usporilo donošenje ključnih ekonomskih odluka, dok se zemlja bori s dvogodišnjom ekonomskom kontrakcijom i sve težom konkurencijom na globalnom tržištu.

Uz to, nova vlada morat će se nositi s izazovima iz inostranstva, uključujući moguću trgovinsku konfrontaciju s administracijom američkog predsjednika Donalda Trumpa, te pokušajima rješavanja sukoba u Ukrajini bez evropskog učešća.

Porast podrške AfD-u – rekordni rezultat

AfD, stranka koja je nastala prije 12 godina, sada po prvi put zauzima drugo mjesto na nacionalnim izborima. Ovo odražava rastuće nezadovoljstvo njemačkih građana, posebno po pitanju migracija i ekonomske politike.

Kampanju su obilježili incidenti povezani s migrantima, uključujući napad u Berlinu u petak kada je sirijski izbjeglica izbo turistu kod Memorijala holokausta. Napad je dodatno pojačao javne rasprave o sigurnosti i migracijama, teme na kojima je AfD gradio svoju kampanju.

Podršku AfD-u dali su i istaknuti konzervativci iz inostranstva, uključujući potpredsjednika SAD-a JD Vancea i milijardera Elona Muska, koji je uoči izbora ponovo objavio snimak govora regionalnog lidera AfD-a Björna Höckea, u kojem poziva na “povratak Njemačke iz ruku globalista”. Höcke je ranije dva puta kažnjavan zbog korištenja nacističkih slogana, a sud mu je dozvolio da bude označen kao “fašista”.

Komplikovani koalicioni pregovori

Iako AfD bilježi rast, zbog izolacije od strane ostalih stranaka, neće imati priliku da uđe u vladu. To ostavlja konzervativce pred teškim izborom – formirati veliku koaliciju sa SPD-om ili pokušati sastaviti složenu tročlanu vladu s manjim strankama ako pređu prag od 5%.

Merz je favorit za kancelara, ali formiranje stabilne vlade moglo bi potrajati sedmicama, ako ne i mjesecima. Njemačka, kao ključna evropska sila, sada ulazi u period političke neizvjesnosti, dok birači iščekuju hoće li nova vlast uspjeti stabilizirati ekonomiju i riješiti ključna unutrašnja i međunarodna pitanja, prenosi Reuters.