Zamjenik premijera Srbije Aleksandar Vulin, koji se u Moskvi sastao sa šefom ruske obavještajne službe, optužio je zapadne obavještajne agencije da pokušavaju destabilizirati Srbiju podupiranjem višemjesečnih protesta protiv vlade.

Zamjenik premijera Aleksandar Vulin priopćio je nakon sastanka sa Sergejem Nariškinom, šefom ruske Vanjske obavještajne službe (SVR), da zapadne sile planiraju srušiti srpsku vladu koja ima dobre odnose s Moskvom.

"Zapadne obavještajne službe pokušavaju izvesti 'obojenu revoluciju' i destabilizirati Republiku Srbiju", priopćio je Vulinov ured, referirajući se na proeuropsku uličnu pobunu u Ukrajini 2014. godine kojom je svrgnut tadašnji proruski predsjednik.

Deseci hiljada studenata, uz podršku profesora, poljoprivrednika i radnika, održavaju svakodnevne proteste širom Srbije od novembra kad je 15 osoba poginulo u urušavanju nadstrešnice na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu na sjeveru Srbije. Prosvjedi su prerasli u dosad najveću prijetnju desetljeću dugoj vlasti predsjednika Aleksandra Vučića pošto mnogi Srbi za tragediju krive korupciju u vladi.

"Sankcije NIS-u dio su hibridnog rata"

Vulin, otvoreni proruski političar, ranije je bio šef srpske Sigurnosno-informativne agencije (BIA) i ministar unutarnjih poslova i obrane. Sjedinjene Države sankcionirale su Vulina 2023. zbog pomaganja Moskvi u, kako su opisali, "malignim" ruskim aktivnostima te zbog povezanosti s trgovcem oružjem i lancem krijumčarenja droge, što je dovelo do njegove ostavke u BIA-i.

Vulin održava bliske veze s ruskim obavještajnim agencijama. Prošle godine su ga odlikovali i ruski predsjednik Vladimir Putin i Aleksander Bortnikov, šef Federalne sigurnosne službe (FSB). Vulinov ured navodi da su američke sankcije protiv srpske naftne industrije NIS, u većinskom vlasništvu ruskog Gazproma, također dio zapadne zavjere.

"Sankcije NIS-u dio su hibridnog rata ... za rušenje predsjednika Vučića i legalno izabrane vlade", navodi se u priopćenju, ali bez pojašnjenja.

Beograd balansira između svojih težnji da se pridruži Europskoj uniji i bliskih odnosa s Rusijom, tradicionalno glavnom saveznicom Srba. Iako je Beograd više puta osudio rusku invaziju na Ukrajinu 2022., odbijao se pridružiti međunarodnim sankcijama protiv Moskve. Kako bi ušla u EU, Srbija bi prvo morala iskorijeniti državnu korupciju i rašireni organizirani kriminal, kao i uskladiti svoju vanjsku politiku s politikom bloka.