Veliki vanjskopolitički zaokret američkog predsjednika Donalda Trumpa nagoni Evropu na hitno razmatranje odbrambenih alternativa. Među ostalim, tjera Nijemce da razmišljaju o razvoju nuklearnog naoružanja, što je SAD dugo htio izbjeći, piše konzervativni The Wall Street Journal.

Najvjerovatniji budući njemački kancelar, šef demokršćana Friedrich Merz, rekao je da bi Njemačka trebala povesti razgovore o proširenju francuskog i britanskog nuklearnog štita na cijelu Europu. U razgovoru za Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung, na pitanje treba li Njemačka imati svoj nuklearni arsenal, Merz je rekao da "danas za to nema potrebe".

To znači da ideju nije isključio, ukazuje WSJ. Tako je Donaldu Trumpu uspjelo prekinuti dugogodišnji tabu objavom da više neće slati vojnu i obavještajnu pomoć Ukrajini i svojim iznenađujućim okretanjem ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Sigurnosni jaz

Za razliku od Francuske i Velike Britanije, Njemačka se oslanjala na američke vojne baze na svom tlu. Njemačka je potpisnica Ugovora o neširenju nuklearnog oružja, koji joj zabranjuje razvoj nuklearnog oružja i sprečava druge potpisnice da joj u tome pomognu.

Također se odrekla nuklearnog oružja u ugovoru koji je otvorio put ponovnom ujedinjenju. Američko taktičko nuklearno oružje sada je spremljeno u zračnoj bazi Büchel u zapadnoj Njemačkoj, spremno da ga upotrijebe njemačke zračne snage ako predsjednik SAD-a izda takvu zapovijed, piše WSJ. Washington nije objavio da želi povući trupe iz Europe, no Trump je to pokušao u svom prvom mandatu. Nakon Trumpova vanjskopolitičkog zaokreta nigdje u Europi osjećaj napuštenosti nije opipljiviji nego u Njemačkoj, navodi list.

Najvjerojatniji budući njemački kancelar Friedrich Merz (CDU) (Foto: Ralf Hirschberger/Afp)

Kako bi popunila sigurnosni jaz, Njemačka ima četiri mogućnosti, kaže analitičar Christian Mölling iz Zaklade Bertelsmann: Amerikanci i dalje održavaju svoje nuklearno odvraćanje na tlu Evrope; Evropljani preuzimaju američki arsenal na tlu Evrope; neki miks tih dviju varijanti; i, četvrto rješenje, da konvencionalnim snagama Europljani pokušaju nadomjestiti američko povlačenje. Sve je to rizično, kaže Mölling.

Macronova ponuda

Merz je s budućim koalicijskim partnerima ove sedmice dogovorio odustajanje od zabrane zaduživanja u vojne svrhe. Njemački konzervativni zastupnik Thomas Silberhorn kaže da je Rusija ranije prijetila nuklearnom eskalacijom. "Mi Evropljani ovu nuklearnu prijetnju moramo shvatiti ozbiljno i suočiti se s njom nuklearnim odvraćanjem. Do sada je to osiguravao SAD, a sada razgovaramo možemo li to organizirati na evropskoj razini, s Francuskom i Velikom Britanijom. Francuski predsjednik Emmanuel Macron u televizijskom obraćanju ove sedmice najavio je da će započeti stratešku raspravu o proširenju francuskog nuklearnog štita na evropske saveznike.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron (Foto: Ludovic Marin/AFP)

Macron je i prije nudio takve razgovore, ali su ga Nijemci ignorirali. Ponovio je da je Francuska spremna upotrijebiti svoje nuklearno oružje kako bi zaštitila svoje evropske partnere. Francuska i Velika Britanija već imaju minimalno vjerodostojno nuklearno odvraćanje, ali uvijek su radili s američkom podrškom u pozadini, kaže Alexander Bollfrass s Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS). Politolog Maximilian Terhalle još lani je iznio ideju da bi Njemačka trebala ponuditi SAD-u otkup oko 1000 trenutno neaktivnih strateških nuklearnih bojnih glava.