Prema izvještaju mostarske televizije HB, koju HDZ Dragana Čovića vidi kao javni servis trećeg eniteta s hrvatskom većinom (bivša Herceg-Bosna), Milorad Dodik je nakon prvostepene presude pokrenuo radikalne poteze, uključujući zakonsko nepriznavanje rada državnih pravosudnih i sigurnosnih tijela na teritoriju Republike Srpske, što može, kako kažu, dovesti do opasnih posljedica.

Politolog Marko Lucović, blizak HDZ-u, ističe da se svaka politička kriza može riješiti kroz kompromis i dijalog, no upozorava da je trenutno dijalog u BiH odsutan, posebno između različitih političkih struktura u Republici Srpskoj i Federaciji BiH.

Dodik je također dobio oštru poruku od američkog državnog sekretara Marca Rubia, dok je pravnik Luka Mišetić naglasio da se u Vijeću sigurnosti Trumpova administracija izjasnila da BiH "sastoji od dva entiteta i Distrikta Brčko, kao i tri konstitutivna naroda".

Ova izjava, prema političkom analitičaru Darku Mršiću, još jednom HDZ-ovom navijaču, nije samo kritika Dodiku, već i poruka dijelu političkog Sarajeva koji, prema njemu, pokušava uskratiti prava Hrvatima kao konstitutivnom narodu.

Mršić upozorava na bošnjačku politiku i medije koji, prema njemu, koriste sukob s Dodikom za ocrnjivanje Hrvata i njihove politike. Ističe da su "HDZ, HNS i federalisti često meta napada, iako predstavljaju autentičnu politiku Hrvata u BiH".

Također, prohadezeovi analitičari kažu da su međunarodni akteri u BiH često doprinijeli pogoršanju nacionalnih odnosa, umjesto da ih smiruju.

"Zbog toga se postavlja pitanje uloge Ureda Visokog predstavnika, posebno jer su njegove odluke često bile suprotne interesima Hrvata, koji su najviše orijentirani prema euroatlantskim integracijama", izvještava televizija HB. 

Prema Mršiću, u BiH "danas djeluju tri ključna politička pristupa: radikalni centralizam, separatizam i federalizam koji se oslanja na Daytonski sporazum, ali ima najmanju političku podršku". Lucović ističe da "stranci koji ne razumiju političku situaciju u BiH donose štetne odluke, čime dodatno narušavaju odnose među narodima".

"BiH bi se mogla naći u talačkom zagrljaju Dodikovih radikalnih odluka, nepromišljenih poteza međunarodne zajednice i bošnjačke politike koja želi politički eliminirati Dodika. Ključno pitanje ostaje: što ako se ova kriza nastavi do izbora 2026. godine i hoće li SNSD ponovno biti nezaobilazan faktor u vlasti?", poručuju iz medijskog kruga pod kontrolokm HDZ-a.