Odnosi između Bosne i Hercegovine i Azerbejdžana mogli bi u budućnosti biti dodatno ojačani kroz saradnju u oblasti energetike, tačnije snabdijevanje prirodnim plinom, izjavio je Mladen Ivanić, bivši predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, za portal Trend.az. 

Govoreći na marginama XII Globalnog Baku foruma, Ivanić je podsjetio na bliske odnose koje dvije zemlje već godinama njeguju, ističući brojne mogućnosti za unapređenje saradnje, prenosi Byteseu.

"Azerbejdžan je nakon rata pružio značajnu pomoć Bosni i Hercegovini. Naše zemlje su prošle kroz slične izazove i dijelimo slična ratna iskustva. Ukupno gledano, odnosi između BiH i Azerbejdžana su prijateljski i vrlo dobri", rekao je Ivanić. 

Plin iz Azerbejdžana kao alternativa ruskom 

On je naglasio da postoji veliki potencijal za produbljivanje bilateralnih odnosa kroz snabdijevanje prirodnim plinom. 

„U budućnosti vjerujem da će naši odnosi biti dodatno učvršćeni upravo kroz pitanje energetike. Trenutno Bosna i Hercegovina u velikoj mjeri zavisi od uvoza plina iz Rusije, stoga tražimo alternativne izvore. Nadam se da ćemo snabdijevanje osigurati iz Azerbejdžana, putem plinovoda koji bi prolazio kroz Albaniju“, poručio je Ivanić. 

Globalni Baku forum: Mjesto za dijalog i rješenja 

Bivši predsjedavajući Predsjedništva BiH podijelio je i svoje utiske o ovogodišnjem Globalnom Baku forumu, ističući njegovu važnost u trenutnom globalnom kontekstu. 

„Forum je izvanredno organizovan, posebno u ovim izazovnim vremenima. Danas se svijet mijenja izuzetno brzo, a neizvjesnost je stalna. Okupljanje i razmjena iskustava s ljudima sličnih pogleda iz različitih dijelova svijeta od velike su koristi. Možda upravo ovdje pronađemo stvarna rješenja za globalne izazove“, kazao je Ivanić. 

Forum okuplja svjetske lidere iz više od 60 zemalja 

XII Globalni Baku forum održava se od 13. do 15. marta 2025. godine pod motom „Preispitivanje svjetskog poretka: Pretvaranje izazova u prilike“. Organizator događaja je Međunarodni centar „Nizami Ganjavi“. 

Tokom foruma raspravlja se o ključnim globalnim pitanjima poput geopolitičkih promjena, multilateralizma, svjetskih zdravstvenih kriza, obnove i stabilnosti regija, kao i o pripremama za konferenciju COP29. 

Na događaju učestvuje više od 300 svjetskih lidera iz preko 60 zemalja, među kojima je više od 25 bivših predsjednika, 15 bivših premijera, desetak čelnika UN-a i međunarodnih organizacija, te više od 25 bivših ministara i zamjenika ministara.