Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha dao je veliki intervju za ukrajinski RBC u kojem je govorio o nedavnom susretu s američkom delegacijom u Džedi, mogućem primirju, stavovima Rusije, crvenim linijama Ukrajine, odnosu prema NATO-u i mogućim scenarijima za nastavak rata.

Sibiha je kazao da Rusija nema pravo postavljati uvjete za primirje. Središnji događaj prošlog tjedna bio je sastanak ukrajinskih i američkih dužnosnika u saudijskoj Džedi. Po prvi put u zadnjih nekoliko godina ozbiljno se razmatra mogućnost privremenog primirja između Ukrajine i Rusije. Ipak, kako ističe Sibiha, sve ovisi o službenom odgovoru Moskve, koji još uvijek nije stigao.

"Ukrajina je prihvatila američki prijedlog za 30-dnevni prekid vatre. Lopta je sada u ruskom dvorištu. Očekujemo odgovor bez ikakvih uvjeta", rekao je Sibiha.

Prekid vatre, naglašava, neće značiti "zamrznuti sukob", već bi bio samo korak prema pravednom i trajnom miru. No, iskustvo iz razdoblja "Minsk pregovora" i više od 25 ranijih primirja pokazuje koliko je Rusija sklona kršiti dogovore. Zato Ukrajina traži međunarodni mehanizam za nadzor primirja, koji bi uključivao i moderne tehnologije, poput dronova.

Sibiha je jasno poručio da postoje načela o kojima Ukrajina neće pregovarati: teritorijalni integritet, pravo na suverenitet i neovisno odlučivanje o članstvu u NATO-u i EU. "Nikada nećemo priznati okupirane teritorije. I nitko nema pravo stavljati veto na našu vanjsku politiku", rekao je.

NATO i sigurnosne garancije

Iako članstvo u NATO-u trenutno nije na stolu, Sibiha kaže da to ne smije biti uklonjeno s dnevnog reda. "To je upisano u naš Ustav i ostaje naš strateški cilj. Dok to ne ostvarimo, sigurnosne garancije moraju uključivati zračne patrole, sustave protuzračne obrane, pomorsku sigurnost i podršku domaćoj obrambenoj industriji", naglasio je.

Sibiha potvrđuje da je Evropa u posljednjim sedmicama pokazala jači interes za konkretnu pomoć Ukrajini. "Više ne govorimo o apstraktnim idejama. U subotu je održan summit sigurnosne koalicije uz sudjelovanje predsjednika Zelenskog, a razgovara se i o mogućem slanju stranih kontingenata", rekao je.

Cilj je pravedan mir do kraja godine

Ipak, ključna ostaje podrška SAD-a. "Bez američkog vodstva, sve je teže", rekao je, ali dodaje da su diplomatski pritisci na Moskvu – uključujući nove sankcije – još uvijek opcija ako Rusija odbije suradnju.

Ministar tvrdi da međunarodna izolacija Rusije još uvijek traje, unatoč pojedinim kontaktima. "Putin pokušava stvoriti privid normalizacije, ali sankcije su i dalje na snazi, a radi se i na osnivanju posebnog suda za ratne zločine", rekao je. Kao primjer je naveo presudu protiv jednog ruskog državljanina u Finskoj, što pokazuje da pravda nije zaboravljena.

Sibiha kaže da Ukrajina ostaje realistična, ali cilj je jasan – pravedan mir do kraja godine. "Imamo snažnu podršku SAD-a i EU-a, i političku volju da ovaj rat završimo. Ukrajina više od bilo koje druge zemlje želi da se rat završi – i to ove godine." Najavio je i diplomatsku ofenzivu prema državama globalnog Juga, uključujući nadolazeće sastanke u Indiji.