U posljednjim mjesecima odnosi između Kine i Tajvana dostigli su novu tačku ključanja.

Kineska vojska je sprovela velike vojne vježbe oko Tajvana, šaljući snažnu poruku ostrvskoj vladi i njenim međunarodnim saveznicima.

Dok Peking tvrdi da su ove aktivnosti samo vježba, analitičari smatraju da je cilj ovih manevara mnogo širi: psihički pritisak, demonstracija moći i potencijalna priprema za ozbiljniji sukob.

Kina je dva dana zaredom sprovodila vojne operacije oko Tajvana, uključujući raspoređivanje ratnih brodova, borbenih aviona i obalske straže u strateškim oblastima oko ostrva.

Zvanični Peking je izjavio da su vježbe usmjerene na testiranje sposobnosti "zajedničke blokade i kontrole" mora i neba oko Tajvana.

Takođe, kineske snage su izvele precizne udare na simulirane ciljeve u Istočnom kineskom moru, što uključuje ključne luke i energetske objekte.

"Zajednička blokada bi mogla onemogućiti separatistima da pobjegnu i spriječiti spoljne sile da pruže pomoć Tajvanu", izjavio je kineski vojni ekspert general Meng Sjangćing, naglašavajući koliko bi izolacija Tajvana bila destruktivna po ostrvo.

Tajvansko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je za 24 sata zabilježilo 76 kineskih vojnih aviona u blizini ostrva, dok je najmanje 13 kineskih ratnih brodova patroliralo u Tajvanskom moreuzu.

Za Tajpej ove vježbe predstavljaju još jedan podsjetnik na stalnu prijetnju iz Pekinga. Kineska vlada smatra Tajvan dijelom svoje teritorije i ne isključuje mogućnost upotrebe sile za njegovo ponovno pripajanje. Tajvanske vlasti su vojne manevre osudile kao neopravdanu provokaciju, optužujući Kinu da izaziva nestabilnost.

Iako su vježbe bile intenzivne i agresivne, analitičari smatraju da Kina pažljivo balansira između zastrašivanja i izbjegavanja direktnog sukoba sa Sjedinjenim Američkim Državama, koje su ključni saveznik Tajvana.

Tajvan je samoupravna demokratska država sa 23 miliona stanovnika, ali Kina ga vidi kao otcijepljenu provinciju koja mora biti pripojena matici - mirnim putem ili silom. Iako Peking tvrdi da je spreman za mirno ujedinjenje, vojna modernizacija i sve agresivniji manevri ukazuju na drugačije planove, prenosi Nova.

SAD su tradicionalno najveći zaštitnik Tajvana, uprkos tome što nemaju zvanične diplomatske odnose sa ostrvom. Vašington održava politiku "strateške dvosmislenosti". Iako ne garantuje direktnu vojnu intervenciju u slučaju kineske invazije, redovno snabdijeva Tajvan naoružanjem i vojnom opremom.

Američki ministar odbrane Pit Hegset je tokom nedavne posjete Japanu izjavio da SAD ostaju posvećene održavanju stabilnosti u Indopacifiku i da će nastaviti davati podršku Tajvanu. Kina je, s druge strane, optužila SAD da podstiču tajvanski separatizam i remete regionalni mir.

Korijeni tenzija između Kine i Tajvana potiču iz građanskog rata u Kini, koji je trajao od 1927. do 1949, kada su komunisti Mao Cedunga preuzeli vlast u Pekingu, dok su članovi Nacionalističke partije pobjegli na Tajvan i tamo uspostavili izbjegličku vladu Republike Kine. Od tada Kina nikada nije upravljala Tajvanom, ali ne odustaje od zahtjeva za njegovim ponovnim ujedinjenjem.

Peking insistira na "principu jedne Kine", prema kojem ne postoji legitimna, nezavisna tajvanska država. Taj princip se bazira na takozvanom Konsenzusu iz 1992, koji različito tumače Peking i prokineski političari na Tajvanu. Međutim, taj konsenzus nije nikada zvanično priznala Demokratska progresivna partija (DPP), trenutno vladajuća stranka na Tajvanu.

Predsjednik Laj Čing-Te, koji dolazi iz DPP-a, jasno je istakao da Narodna Republika Kina nema pravo da predstavlja Tajvan, čime je dodatno razbjesnio Peking.

Pored vojnih pritisaka, Kina koristi i ekonomske mjere kako bi izolovala Tajvan. Peking je natjerao mnoge države da prekinu zvanične odnose sa Tajpejom i danas samo 11 zemalja i Vatikan priznaju Tajvan kao suverenu državu.

Pored toga, Kina vrši pritisak na međunarodne organizacije i kompanije da Tajvan označavaju kao dio Kine. Kineske vlasti su uvele sankcije i protiv Litvanije jer je dozvolila otvaranje tajvanskog predstavništva u svojoj prijestonici.

Međutim, Tajvan je ključni igrač u globalnoj ekonomiji zahvaljujući svojoj dominaciji u industriji poluprovodnika. Tajvanska kompanija TSMC proizvodi više od 90% najnaprednijih čipova na svijetu, a SAD su nedavno uložile milijarde dolara kako bi osigurale stratešku proizvodnju čipova van dometa Kine.