Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić poručio je danas u Mostaru da je Federacija finansijski stabilna, te da bi uz veću političku stabilnost mogla krenuti u nove investicijske cikluse i infrastrukturne projekte. Komentarišući aktuelne političke tenzije i ekonomske pokazatelje, istakao je da su tvrdnje o prezaduženosti entiteta neutemeljene.

"Federacija BiH trenutno je zadužena 18,6% u odnosu na bruto domaći proizvod, dok je ukupna zaduženost BiH 25,4%. Dakle, ni BiH ni Federacija nisu prezadužene. Štaviše, javni dug Federacije je smanjen u odnosu na period kada smo preuzeli vlast”, rekao je Nikšić, naglašavajući da to otvara prostor za ulaganja u javne radove i razvojne projekte, pod uslovom da se postigne politička stabilnost.

Pozdravio je poruke hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, posebno u dijelu koji se odnosi na podršku stabilnosti BiH i osudu secesionističkih tendencija.

“To su važne poruke. Niko ne želi i ne može sarađivati sa onima koji zagovaraju destabilizaciju zemlje”, dodao je Nikšić.

Govoreći o saradnji unutar vladajuće koalicije, Nikšić je potvrdio da je planiran sastanak u Banjoj Luci, najvjerovatnije u petak, i istakao da između partnera u Federaciji postoji kontinuirana komunikacija.

Na pitanje da li je SNSD kredibilan partner, Nikšić je bio jasan: “SNSD nije kredibilan partner nikome, a drago mi je da sam to čuo i u izlaganju premijera Plenkovića.”

Podsjetio je da se odluke u EU donose konsenzusom, i da Hrvatska sama ne može nametnuti sankcije, ali da vjeruje u ono što je Plenković rekao – da bez konsenzusa nema napretka.

U vezi sa izmjenama Izbornog zakona BiH, premijer je naglasio da je stav SDP-a i Trojke jasan:

“Potrebno nam je rješenje koje će zaštititi izbornu volju građana, a ne rješenja koja idu ka asimetričnim modelima izbora članova Predsjedništva. To nije prihvatljivo za SDP.”

Govoreći o radu Doma naroda Parlamenta BiH i uticaju SNSD-a, Nikšić je rekao da se tri delegata iz RS mogu koristiti mehanizmom blokade kroz rušenje kvoruma.

“Zbog takvih sistemskih slabosti očekujemo veću ulogu OHR-a i Evropske komisije”, zaključio je.