Dok su turske vlasti na Kosovu tiho izražavale protivljenje predstavi „Šestorica protiv Turske“, u Bosni i Hercegovini su to učinile otvoreno. Ambasada Turske u Bosni i Hercegovini uputila je protestnu notu Ministarstvu vanjskih poslova BiH. Dokument, datiran na 10. april, označen je kao „izuzetno hitan“, te se njime traži otkazivanje kosovske predstave zakazane za izvođenje u Sarajevu, budući da je, prema tvrdnjama Ambasade, riječ o „propagandi u korist FETO-a, terorističke organizacije protiv Turske i njenog predsjednika“.

Turska se, dakle, i u Bosni i Hercegovini mora suočiti s prikazivanjem ove kosovske predstave. Za turske vlasti, „Šestorica protiv Turske“ – čije je izvođenje u Sarajevu planirano početkom sljedeće sedmice – neprihvatljiva je. Dok je do sada Turska tiho iskazivala protivljenje ovom teatarskom komadu na Kosovu, sada to čini otvoreno, piše Koha.

Ambasada Turske u BiH uputila je protestnu notu Ministarstvu vanjskih poslova BiH. Dokument, datiran na 10. april, označen je kao „izuzetno hitan“.

U noti se izražava „snažno protivljenje“ ovoj predstavi, navodeći da ona, kako piše Ambasada, predstavlja „propagandu u korist FETO-a, terorističke organizacije protiv Turske i njenog predsjednika“. Ističe se da se na fotografijama sa zvanične web stranice Narodnog pozorišta Sarajevo, gdje je najavljena predstava po tekstu Jetona Neziraja i režiji Blerte Neziraj, nalaze portreti predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdogana i vođe FETO-a Fethullaha Gülena. Ambasada to vidi kao jasan znak povezanosti predstave s ovom organizacijom.

„Ambasada želi naglasiti da je, u svjetlu dobrih odnosa između dvije zemlje, ova propaganda neprihvatljiva“, navodi se u diplomatskoj noti.

Faksimil protestne note Ambasade Republike Turske koji je poslan "Konakovićevom" ministarstvu

Predstava „Šestorica protiv Turske“ izazvala je buru još od svoje premijere u Prištini u oktobru prošle godine. Turske vlasti su vršile pritisak, ali nisu uspjele da je spriječe. Međutim, u Prizrenu su je dva puta zaustavile, posljednji put prošlog mjeseca.

Predstava u produkciji Centra za multimediju inspirisana je hapšenjem šest turskih nastavnika koje je kosovska policija uhapsila jednog jutra 2018. godine. Njihove boravišne dozvole u Kosovu su ukinute, a najmlađa evropska država ih je predala turskim službama, koje su ih specijalnim avionom deportovale u Tursku – direktno u zatvor. Prema turskoj državi, kojom od 2002. godine upravlja Recep Tayyip Erdogan, šestorica su bili dio „krila“ prognanog vjerskog vođe Fethullaha Gülena, koji je preminuo prošle godine.

Povodom slučaja u Sarajevu, Centar za multimediju s Kosova i Gerçek Tiyatrosu su u zajedničkom saopćenju za javnost izrazili iznenađenje zbog protestne note koju je Ambasada Turske uputila Ministarstvu vanjskih poslova BiH.

„Ova reakcija samo daje dodatni smisao našoj predstavi, čineći njen život izvan pozornice relevantnim. Reakcije poput ove pokazuju da smo dotakli važan politički i društveni živac“, navodi se u saopćenju. Prisjeća se i stalnog pritiska turskih vlasti na Kosovu.

„Sličan pritisak, iako 'iz sjene', vršila je Ambasada Turske na Kosovu. Međutim, u Prištini su se centralne vlasti oduprle tom pritisku. Čak je i Ministarstvo kulture javno podržalo predstavu i njen tim. S druge strane, Općina Prizren je dva puta spriječila izvođenje predstave u tom gradu“, navodi se.

Dramaturg Jeton Neziraj u izjavi za KOHA rekao je da je posljednji slučaj primjer mentaliteta diktature.

„Ako je do sada teatar ‘imitirao’ stvarnost, sada, u vremenu u kojem živimo, postaje gotovo uobičajeno da stvarnost imitira teatar. Ovaj ‘diktatorski’ mentalitet, koji se pokušava uspostaviti kroz ‘diplomatske kancelarije’, nesumnjivo je neprihvatljiv“, rekao je Neziraj. Naglasio je da je umjetnička sloboda sveta i da nije predmet pregovora.

„‘Šestorica protiv Turske’ je politička parabola“, izjavio je Neziraj.

„Govori o Turskoj i Kosovu, ali i o sličnim matricama buđenja autoritarizma koje, nažalost, danas nalazimo u mnogim zemljama – u Americi, Mađarskoj, Slovačkoj, Srbiji i drugdje“, rekao je.

Predstava postavlja važna pitanja o širenju represivnih režima preko granica. Najava njene premijere prošle jeseni izazvala je reakcije i u turskim medijima. Javnosti se tada obratio Yeniakit, medij poznat po podršci aktuelnoj turskoj vladi. Ayhan Demir, koji se predstavlja kao autor koji se bavi pitanjima Balkana, napisao je tekst „FETO propaganda na Kosovu“. U članku je iznio pregled pomoći koju je, prema njegovim tvrdnjama, Turska pružila Kosovu. Potom je kritikovao što predstava ne spominje heroje i veterane puča, te što Fethullah Gülen nije prikazan kao terorista, nego kao prognani vjerski vođa. Autor je čak javno tražio da se Ministarstvo kulture Kosova izjasni.

„Ministarstvo kulture Kosova se ne može izolovati tvrdnjom da je podržalo ‘Multimedia’ centar, a ne ovu predstavu. Naše očekivanje od Ministarstva je da objavi kako će podrška ‘Multimedia’ centru biti povučena ukoliko se ova predstava izvede, jer će to narušiti odnose između dvije zemlje“, napisao je Demir, zahtijevajući da kosovske vlasti ne pokušavaju sakriti se iza „zavjese demokratije“ ili „slobode mišljenja“.

„I na kraju: Naša Ambasada na Kosovu je pomno zainteresovana za ovo pitanje. Pruža potrebne informacije i upozorenja s preciznošću“, napisao je Demir.

Turska Ambasada pokušala je preko Ministarstva kulture spriječiti izvođenje predstave. Sam ministar kulture, Hajrulla Çeku, javno je izrazio solidarnost s dramaturgom Jetonom Nezirajem zbog izazova oko ovog pitanja. Početkom ovog mjeseca, KOHA je izvijestila o dvostrukom otkazivanju predstave u Prizrenu i trojmjesečnoj šutnji gradonačelnika te općine, Shaqira Totaja, kojeg je produkcija direktno optužila da je naredio otkazivanje predstave. U odgovoru koji je potpisala Općina Prizren, navodi se da „Općina nije poduzela nikakvu radnju da zabrani ili otkaže pomenutu predstavu“ i da „gradonačelnik Prizrena poštuje i štiti umjetničku slobodu kao osnovnu vrijednost demokratskog društva“. Dramaturg Jeton Neziraj izjavio je da te tvrdnje nisu istinite, te da je otkazivanje dvije predstave upravo dokaz suprotnog. „Ponaša se kao licemjerni političar koji iz pozadine djeluje kao cenzor, a u javnosti zauzima suprotan stav, predstavljajući se kao liberal koji štiti umjetničku slobodu“, rekao je. Predstava je trebala biti izvedena u Prizrenu početkom marta. Međutim, prema tvrdnjama produkcije, upravo je Općina intervenirala kako bi spriječila njeno uvrštavanje u repertoar. Ranije, u decembru, bila je otkazana zbog „tehničkih razloga“, nakon reakcija i pisama upućenih gradonačelniku Shaqiru Totaju sa zahtjevom da se predstava otkaže.