Centralna izborna komisija BiH kaznila je SNSD sa 9.500 KM zbog promocije Vlade Đajića i Nikole Šobota tokom manifestacije u sklopu „Krajiških večeri“ koji su organizovani u julu prošle godine, prije zvaničnog početka izborne kampanje za Lokalne izbore 2024. godine, piše Srpskainfo.

Transparency International u BiH je CIK dostavio audio snimak sa događaja na kom su prisutnima upućivane poruke podrške za Vladu Đajića i Nikolu Šobota koji su bili kandidati SNSD na predstojećim izborima uz pozive da se za njih glasa. 

Sporni događaj se desio 9. jula a okupljene, koji su nosili majice sa natpisom „Za naše doktore“ voditelj je pozdravio pozivom na glasanje prije zvaničnog početka izborne kampanje, što Izborni zakon ne dozvoljava zbog čega je SNSD kažnjen sa 9,500 KM. 

Kako navode iz TI BiH, osim što se na nju čekalo skoro devet mjeseci, ova odluka otvara dodatna pitanja kao što su ko je zapravo organizovao i snosio troškove ovog događaja koji, sudeći po broju od čak 50 izvođača i velikog broja posjetilaca, nisu mali.

– „Krajiške večeri“ predstavljaju čitav niz manifestacija u banjalučkim mjesnim zajednicama, u sklopu kojih se organizuju koncerti i nudi različit kulturno-umjetnički sadržaj, hrana i piće bez jasne naznake ko je organizator, dok se na tim događajima redom pojavljuju kandidati i funkcioneri SNSD koji se promovišu – navode u TI BiH.

Milionski troškovi

Odluka CIK je samo potvrdila prethodne nalaze monitoringa izbora koje je vršio TI BiH po kojima su stranke prikazale 2,6 miliona KM manje troškove predizborne kampanje u čemu prednjači upravo SNSD koja je prijavila CIK troškove koji su za čak milion konvertibilnih maraka manji od procijenjenih.

Pomenuti nalazi su, takođe, pokazali da su funkcioneri ove stranke bili najzastupljeniji na javnim servisima tokom izborne kampanje, pri čemu se posebno izdvaja RTRS – od ukupno 1.437 političkih objava, čak 1.211 bilo je posvećeno promociji funkcionera SNSD.

Zbog ovakvih primjera, TI BiH smatra da političke stranke značajan dio svojih kampanja finansiraju iz nedozvoljenih izvora, najčešće kroz zloupotrebu javnih resursa i privilegovane privatne firme povezane s javnim sektorom.

To je posljedica, ističu u TI BiH, upravo slabe kontrole čime je omogućeno da stranke u izborne cikluse ulaze s unaprijed osmišljenim modelima prikrivene promocije i netransparentnog finansiranja što obesmišljava zakonska ograničenja ali i urušava povjerenje u izborni proces.

Iako je uloga civilnog društva u značajna za nezavisan nadzor, ključnu ulogu u tom procesu imaju nadležne institucije zbog čega stvarne promjene neće biti moguće bez jačanja njihovih kapaciteta za otkrivanje i sankcionisanje zloupotreba uz donošenje adekvatnih zakonskih rješenja za sankcionisanje daljeg zaobilaženja propisa i zaštitu integriteta izbora.