Kako bi ublažio eventualne finansijske probleme uzrokovane prekidom saveznih sredstava, Harvard radi na podizanju zajma od 750 miliona dolara od Wall Streeta.

Američko ministarstvo obrazovanja saopćilo je u ponedjeljak da zamrzava oko 2,3 milijarde dolara saveznih sredstava Univerzitetu Harvard zbog odluke univerziteta da se suprotstavi zahtjevima Bijele kuće, uključujući i gašenje programa raznolikosti, jednakosti i inkluzivnosti, piše novinska agencija HINA.

„Današnje saopćenje Harvarda dodatno naglašava zabrinjavajući način razmišljanja koji je endemičan na najprestižnijim univerzitetima i koledžima u našoj zemlji – da savezna ulaganja ne povlače sa sobom odgovornost za poštivanje zakona o građanskim pravima“, navela je radna grupa ministarstva za borbu protiv antisemitizma u saopćenju.

Radna grupa je saopćila da zamrzava 2,2 milijarde dolara grantova i 60 miliona dolara ugovornih sredstava za Harvard.

Ova odluka uslijedila je kao odgovor na otvoreno pismo koje je ranije tokom dana uputio predsjednik Harvarda Alan Garber. Obrativši se javnosti, napisao je da se najstariji i jedan od najuglednijih univerziteta u SAD-u protivi zahtjevima američkog ministarstva obrazovanja koji, kako je naveo, prijete “našim vrijednostima kao privatne institucije posvećene traganju za znanjem, njegovom proizvodnjom i širenjem”.

“Nijedna vlada – bez obzira na to koja je stranka na vlasti – ne bi trebala diktirati šta privatni univerziteti mogu predavati, koga mogu primati i zapošljavati, te koja istraživačka i studijska područja mogu razvijati”, dodao je.

Garberovo pismo predstavljalo je odgovor na dopis koji je Ministarstvo poslalo u petak, a u kojem je iznijelo niz zahtjeva Harvardu, uključujući gašenje programa raznolikosti, jednakosti i inkluzivnosti koji su pod kritikama administracije, kao i pokretanje revizija pojedinih akademskih odsjeka.

Administracija predsjednika Donalda Trumpa zamrzla je stotine miliona dolara saveznih sredstava za brojna univerzitete, vršeći pritisak na te institucije da provedu političke i druge promjene, navodeći kao razlog njihovu nesposobnost da se izbore s antisemitizmom na kampusima.

Ova represija izazvala je zabrinutost zbog slobode govora i akademskih sloboda. Problem je izbio prije nego što je Trump ponovno preuzeo dužnost, a potaknut je propalestinskim studentskim protestima prošle godine na nekoliko univerziteta, do kojih je došlo nakon napada Hamasa u Izraelu 2023. godine, a potom i izraelskog rata u Gazi.

Portparol Bijele kuće Harrison Fields izjavio je da Trump “radi na tome da visoko obrazovanje ponovo učini velikim (to make higher education great again) tako što će zaustaviti nekontrolisani antisemitizam i osigurati da se novcem saveznih poreskih obveznika ne finansira Harvardova podrška opasnoj rasnoj diskriminaciji ili rasno motivisanom nasilju”.

Prošle sedmice, grupa profesora sa Harvarda podnijela je tužbu s ciljem da blokira reviziju administracije predsjednika Trumpa o gotovo 9 milijardi dolara saveznih ugovora i grantova dodijeljenih ovoj školi.

Predsjednik Harvarda Garber izjavio je da zahtjevi saveznih vlasti da “revidiraju” stavove studenata, nastavnika i osoblja s ciljem da se identifikuju oni s ljevičarskim uvjerenjima koji se generalno protive Trumpovoj administraciji, predstavljaju jasno kršenje prava univerziteta na slobodu govora zagarantovanu Prvim amandmanom.

“Univerzitet neće odustati od svoje nezavisnosti niti od svojih ustavnih prava”, napisao je Garber.

Dodao je da iako Harvard poduzima mjere za rješavanje problema antisemitizma na kampusu, “ti ciljevi se ne mogu postići samovoljom koja je izvan zakonskog okvira, s ciljem kontrole obrazovanja na Harvardu i diktiranja načina na koji djelujemo.”

Harvard je u januaru pristao pružiti dodatnu zaštitu za jevrejske studente u okviru nagodbe kojom su riješene dvije tužbe koje optužuju ovu Ivy League školu da je postala žarište antisemitizma. Kako bi ublažio eventualne finansijske probleme uzrokovane prekidom saveznih sredstava, Harvard radi na podizanju zajma od 750 miliona dolara od Wall Streeta.