Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA) suočava se s ozbiljnom finansijskom krizom nakon što je Eurocontrol, po nalogu belgijskog suda, blokirao sredstva koja BHANSA treba primiti za usluge upravljanja zračnim prostorom.

Ova blokada je posljedica arbitražne presude iz 2022. godine u korist slovenačke firme Viaduct, koja nije direktno povezana s poslovanjem BHANSA-e, ali ima duboke posljedice po njeno poslovanje.

Blokada računa onemogućava normalno poslovanje BHANSA-e, a prihodi od rutnih naknada, koji čine devedeset posto njenog budžeta, trenutno su nedostupni. Kako bi ublažila posljedice, BHANSA je bila primorana poduzeti mjere predostrožnosti, uključujući i smanjenje plaća za prethodni mjesec. 

Slovenačka strana pokrenula je arbitražni postupak radi naknade štete nakon što je Vlada RS-a raskinula ugovor o koncesiji za izgradnju hidroenergetskog sistema na Vrbasu. Presudom suda u Luksemburgu, Bosna i Hercegovina je obavezana da isplati više od 110 miliona KM slovenačkoj kompaniji Viaduct, zbog dugovanja proisteklih iz ugovora koje je entitet RS potpisao još početkom 2000-ih o dodjeli koncesije za izgradnju hidroenergetskog sistema na Vrbasu. Kamata na dug svakodnevno raste za dodatnih 18.000 KM.

Iako je RS potpisala i preuzela ugovorne obaveze, sud je zaključio da je BiH kao međunarodni subjekt krajnji dužnik, što je dovelo do potencijalne blokade državne imovine.

Zamjenik ministra finansija i trezora BiH Muhamed Hasanović izjavio je za Faktor da niko iz BiH nije odlučivao koja će imovina biti predmet izvršenja u slučaju presude u korist slovenačke kompanije Viaduct. Prema njegovim riječima, advokati u Luksemburgu su samostalno utvrdili da je određena državna imovina dostupna i taj prijedlog dostavili sudu.

- Mogla je biti bilo koja imovina, ali su oni predložili Centralnu banku BiH i račun BHANSA-e kod Eurocontro Hasanović.

Federalni premijer Nermin Nikšić uložio je veto na vanrednoj sjednici Fiskalnog vijeća BiH, čime je zaustavio prijedlog da se dug entiteta RS prema slovenačkoj firmi Viaduct isplati iz budžeta Bosne i Hercegovine. Protiv ovog prijedloga Vijeća ministara BiH bio je i ministar finansija Federacije BiH Toni Kraljević.

Sjednicu je sazvala predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto, a na prijedlog ministra finansija i trezora BiH Srđana Amidžića, koji mjesecima nije ponudio rješenje za isplatu duga, te je pokušao teret prebaciti na Agenciju za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA), čija su sredstva blokirana zbog ovog duga.

Vijeće ministara BiH je predložilo model prema kojem bi se dug RS-a isplatio preraspodjelom sredstava Centralne banke BiH.

- Ne damo novac Federacije BiH da se pokrivaju dugovi entiteta koji otvoreno ruši državu. Vijeće ministara se očigledno zaigralo, ali tu direktivu mogu slobodno okačiti mačku o rep - poručio je Nikšić.

Osnivanjem BHANSA-e, naša država je osigurala uvjete za početak preuzimanja kontrole i upravljanja svojim zračnim prostorom.

BHANSA je osnovana 2009. godine, usvajanjem Zakona o agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH kao neprofitna i finansijski samostalna institucija sa svojstvom pravne osobe. Sjedište BHANSA-e je u Mostaru, a ostale organizacijske jedinice su raspoređene u Banjoj Luci, Sarajevu i Tuzli.

BHANSA je 13. novembra 2014. godine započela pružati usluge oblasne kontrole letenja iz Operativne jedinice Sarajevo u zračnom prostoru BiH do 10.000 metara visine.

Dana 4. decembra 2019. godine iza ponoći BHANSA preuzela je potpunu kontrolu zračnog saobraćaja u cjelokupnom zračnom prostoru BiH, čime je otvorila novo poglavlje u historije zrakoplovstva BiH.

Tim događajem u potpunosti je realizirana Faza II Strategije razvoja sistema za upravljanje zračnim saobraćajem u BiH, što u prijevodu znači da se potpuni nadzor cijelog bosanskohercegovačkog neba više ne obavlja iz susjednih država, već iz same BiH.

Od 1996. godine, kad je po okončanju rata uspostavljen redovni zračni saobraćaj u BiH i kad su otvoreni međunarodni aviokoridori koji prolaze iznad naše države, nadzor i upravljanje zračnim saobraćajem vodili su kontrolori iz glavnih gradova Srbije i Hrvatske jer u BiH nije bilo odgovarajućih kapaciteta ni potrebne opreme, ali ni dovoljno školovanih kadrova za te zadatke.

Kontrola nad zračnim prostorom donosi i važne prihode državi iznad koje lete avioni, a BiH je na važnom saobraćajnom čvorištu.

Procjenjuje se da iznad nje, koridorima na visinama iznad 10.000 metara, svakodnevno preleti približno 1.900 aviona, dok ih je na "donjem nebu" tek dvjestotinjak.

Naknade koje se godišnje za to prikupe iznose između 10 i 15 miliona eura i najveći dio tog iznosa do prije 11 godina je išao na račune kontrola leta u Zagrebu i Beogradu. Od 2014. godine taj novac ostaje u BiH.

Misija BHANSA-e je omogućiti sigurno, efikasno i brzo odvijanje zračnog saobraćaja, u svim fazama leta, upravljanjem zračnim saobraćajem i pružanjem usluga prilagođenih zahtjevima korisnika evropskog zračnog prostora.

Ukoliko bi došlo do totalnog kolapsa zračnog saobraćaja iznad BiH, veoma je izvjesno da bi Hrvatska i Srbija preuzele totalnu kontrolu iznad bh. neba.

- Bila bi katastrofa da Srbija i Hrvatska preuzmu nebo Bosne i Hercegovine. Ukoliko bi se to dogodilo, naši aerodromi odmah se mogu zatvoriti - kazao je za AJB Omer Kulić, stručnjak za avijaciju i nekadašnji predsjednik BHANSA-e, dodajući kako vjeruje da se to u konačnici neće dogoditi te da vjeruje da će država privremeno pomoći BHANSA-i.

- Prijeti kolaps sistema koji mora funkcionisati 24 sata sedam dana u sedmici. Tražimo samo da svi krenu u rješavanje problema, a ne svako od njih ništa ne radi. Riješite problem, jer ga mi nismo ni stvorili. Ovo je idealna priča za neku seriju. Ukoliko sve stane, to je problem i za Evropu. Napravit će se velika kašnjenja – poručio je za N1 Vinko Malnar, predsjednik Sindikata kontrolora letenja u Bosni i Hercegovini.