Američki predsjednik Donald Trump odbio je podržati planirani izraelski napad na iranska nuklearna postrojenja, koji se trebao dogoditi već idućeg mjeseca, izvijestio je New York Times pozivajući se na dužnosnike iz američke administracije i druge izvore upoznate sa situacijom.

Prema pisanju lista, Trump je izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu prenio svoju odluku tokom sastanka u Bijeloj kući ranije ovog mjeseca. Tom prilikom američki predsjednik je najavio da će Sjedinjene Američke Države započeti pregovore s Iranom o novom sporazumu kojim bi se spriječio razvoj nuklearnog oružja.

Napad koji je Izrael pripremao, navodi New York Times, zahtijevao bi logističku i vojnu podršku SAD-a. No Trump je odlučio povući podršku zbog unutarnjih nesuglasica unutar svoje administracije. Netanyahu je, prema izvorima lista, htio napad izvesti već sljedećeg mjeseca.

Balansiranje između Izraela i Irana

Trumpova odluka da zaustavi izraelski napad dolazi u trenutku kada Bijela kuća ima otvorene diplomatske kanale s Izraelom, ali i s Teheranom. Dok Trump otvoreno najavljuje da želi "dogovor koji će spriječiti iransku atomsku bombu", do sada nije bilo javne potvrde iz Irana da su spremni na pregovore, što ostavlja prostor za skeptična tumačenja o učinkovitosti takvog pristupa.

Za razliku od prethodne administracije, koja je izričito podržavala izraelsku  doktrinu "preventivnog udara", Trumpova Bijela kuća pokazuje sve veću spremnost na izravne dogovore s protivnicima SAD-a, pa čak i na uštrb tradicionalnih partnera, navodi NYT.

Zabrinutost u Izraelu i podijeljenost u SAD-u

Ovakav razvoj događaja izaziva zabrinutost u Izraelu, gdje se dio sigurnosnog establišmenta pribojava da će Iran iskoristiti diplomatsku pauzu za dodatni napredak u nuklearnom programu. Istovremeno, američka administracija u Kongresu trpi kritike zbog neusklađenosti stavova između Bijele kuće i Pentagona, gdje dio vojnih zapovjednika i dalje podržava čvršći pristup prema Teheranu.

Europske sile, koje su nekoć bile dio tzv. JCPOA sporazuma (nuklearnog dogovora s Iranom iz 2015.), zasad šute, ali diplomati u Bruxellesu smatraju da bi bilo kakav novi dogovor bez europske uključenosti dodatno oslabio transatlantsku koordinaciju u regiji Bliskog istoka.