Trudnoća i rođenje djeteta nose sa sobom ogromne tjelesne posljedice. A to koliko su one zaista velike i koliko je ženi u stvari potrebno da se oporavi, pokazuje jedna nova studija.

Brojke su impresivne: više od 300.000 porođaja su naučnici iz Izraela i SAD stavili u fokus svojih istraživanja i izvršili oko 44 miliona mjerenja. 

Rezultat je izuzetno tačna slika o promjenama u ženskom tijelu prije i poslije trudnoće.

Za potrebe studije anonimno su sprovedena krvna, urinska i druga istraživanja. 

Tako su, na primjer, mjereni holesterol u krvi, broj imunih ćelija i crvenih krvnih zrnaca, upalni procesi, kao i podaci o stanju jetre, bubrega i metabolizma. Ukupno je u obzir uzeto 76 parametara.

Anonimizovani podaci iz perioda od 2003. do 2020. potiču iz dosijea pacijentkinja najvećeg izraelskog servisa zdravstvenih usluga. Za potrebe studije obrađeni su samo podaci žena između 20 i 35 godina koje nisu uzimale lijekove i nisu imale nikakve hronične bolesti.

Rezultati su pokazali različite efekte trudnoće i porođaja u do sada nezabilježenoj opširnosti, kaže Uri Alon, biolog pri Institutu Vajcman u Rehovotu u Izraelu, koji je ujedno bio rukovodilac studije. Ona je prvobitno objavljena na naučnoj platformi Science Advances i nakon toga u časopisu Nature, a podržao ju je Evropski istraživački savjet.

Trudnoća i porođaj utiču duže na tijelo nego što se mislilo

Rezultati studije upućuju na to da je tijelo zaokupljeno posljedicama trudnoće i porođaja duže nego što se pretpostavljalo, kaže Dženifer Hol, naučnica koja na Univerzitetskom koledžu u Londonu proučava reproduktivno zdravlje. 

Postoji društveno očekivanje da se žena nakon rođenja djeteta brzo oporavi.

– Ovo sada je nešto poput biološkog dokaza da to nije tako – kaže Hol.

Tako se pokazalo da se oko polovine (47 odsto) od 76 istraženih tjelesnih parametara stabilizuje u prvom mjesecu poslije porođaja. 

Stabilizacija druge polovine parametara (41 odsto) traje, međutim, od tri mjeseca do godinu dana dok se ne postigne vrijednost od prije trudnoće.

Vrijednosti koje se tiču holesterola ili funkcije jetre stabilizovale su se tek nakon otprilike šest mjeseci. Za važnu, tzv. ALP-vrijednost, bilo je potrebno čak godinu dana da se stabilizuje. To jasno upućuje na tjelesno opterećenje kroz porođaj, navodi se u studiji.

Neke vrijednosti su čak i 80 sedmica poslije porođaja bile još jasno izmijenjene. Povišeni su, na primjer, bili markeri u imunom sistemu koji ukazuju na upale. Niže vrijednosti zabilježene su kad su u pitanju gvožđe u krvi i prosječna koncentracija hemoglobina u crvenim krvnim zrncima.

Nejasno je, međutim, mogu li se te razlike povezati s promjenama ponašanja nakon porođaja ili trajnim fiziološkim posljedicama trudnoće, navodi se takođe u studiji. Dodaje se da je to jedno od pitanja s kojima se bi nauka još trebalo da se pozabavi.

Znatne tjelesne promjene u trudnoći

Za vrijeme trudnoće, majka prolazi kroz znatne tjelesne promjene koje podržavaju rast i razvoj embriona, te kasnije i fetusa. Povećana potreba za kiseonikom i hranjivim materijama dovodi do povećanja minutnog volumena srca majke, a njen krvni volumen povećava se i do 50 odsto.

Njeno disanje se mijenja, kao i čitava hormonska ravnoteža. Njeni bubrezi filtriraju više krvi u kraćem vremenskom roku, njen imuni sistem se mijenja kako bi se izbjeglo odbacivanje embriona odnosno fetusa.

Koštani sistem majke takođe je pogođen promjenama, kao i njen probavni sistem, želudac i metabolizam. 

Za vrijeme trudnoće i poslije porođaja postoji povećani rizik od depresije, trudničkog dijabetesa, anemije, kao i od zgrušavanja krvi. 

Krvarenja nakon porođaja su širom svijeta i dalje glavni uzrok za smrt porodilja.

I bez komplikacija, porođaj predstavlja duboku promjenu. Jer, kad fetus i placenta (organ koji u trudnoći nastaje i koji je odgovoran za snabdijevanje fetusa) napuste tijelo, odjednom prestaje njihovo djelovanje na metabolizam i hormone majke.

Moguća nova rana dijagnoza protiv rizika u trudnoći?

Nauka bi u budućnosti mogla da omogući da se još prije trudnoće prepozna ima li neka žena povećan rizik od određenih komplikacija. U to spadaju prije svega po život opasan povišen krvni pritisak, takozvana preeklampsija, ili trudnički dijabetes. Trenutno se te bolesti mogu dijagnostifikovati tek tokom trudnoće.

Sada se zna da žene s komplikacijama u trudnoći imaju drugačije vrijednosti markera nego one koje nisu imale probleme za vrijeme trudnoće. Nova saznanja pružaju mogućnost da se pomogne onim ženama s visokim rizicima, još prije nego što zatrudne, ističe Dženifer Hol.

– Rezultati pokazuju da anonimizovane biomedicinske informacije mogu da donesu brojna nova saznanja – kaže rukovodilac studije Alon. 

Ali i drugi prelazni periodi poput rasta i razvoja u djetinjstvu, pubertetu ili za vrijeme menopauze, kao i tok specifičnih bolesti i procesi ozdravljenja, mogli bi tako bolje da se razumiju, zaključuje izraelski naučnik, prenose Nezavisne.