Mostarski novinar Zoran Krešić, blizak HDZ-u Dragana Čovća, otkriva o čemu su razgovarali iza zatvorenih vrata predstavnici HDZ-a BiH i srpske "trojke", bez prisustva bošnjačke "trojke".

Tekst prenosimo u cijelosti:

Jasno je da se bez izmjena Izbornog zakona neće pristati na bilo kakvo daljnje slijeđenje logike bošnjačke “trojke”. Pri tome je jasno da ako bošnjačka strana nije voljna poduzeti konkretne mjere, trebaju ih oni poduzeti sami. Na tom sastanku bilo je jasno naglašeno da nemaju nikakvu obvezu prema prijedlozima koje bošnjačka “trojka” iznosi, a sve što su tražili jest minimalni okvir prema kojem bi mogli napredovati. U tom kontekstu njihova otvorenost za pregovore bila je jasno izražena, ali pod uvjetom da međunarodna zajednica i druge strane prepoznaju legitimitet njihovih stavova. Izborni zakon je, dakle, ključno pitanje koje bi moglo presuditi u daljnjim političkim pregovorima. Ovaj zakon predstavlja temelje političke ravnoteže među svim narodima i političkim strankama u BiH te njegovo usklađivanje u skladu s europskim normama ostaje ključno za budućnost zemlje. U tom kontekstu nužno je imati široku potporu svih političkih aktera, ali i međunarodne zajednice, kako bi se osigurao napredak u ostvarivanju europskih integracija. No, pitanje koje ostaje neodgovoreno jest kako će se politička scena u BiH razvijati u kontekstu mogućih rekonstrukcija vlasti, s posebnim naglaskom na izbacivanje SNSD-a Milorada Dodika iz vlasti te mogućnost donošenja ključnih zakona koji bi omogućili daljnji razvoj zemlje. Na ovaj prijedlog ne gledaju svi s jednakom vizurom. No, s obzirom na to da SNSD ima ključnu ulogu u Domu naroda, gdje raspolaže s trojicom izaslanika, potpuno izbacivanje ove stranke iz vlasti stvorilo bi ozbiljan politički vakuum, što znači da bi bilo gotovo nemoguće donositi bilo kakve ključne odluke u BiH bez njihove podrške. Naime, Dom naroda čini tijelo u kojem se odlučuje o ključnim zakonima, a bez podrške SNSD-a nijedna odluka ne bi mogla proći.

Ovaj politički pragmatizam, koji podrazumijeva nužnost suradnje sa strankama iz Republike Srpske, uvelike usmjerava sve političke pregovore i odluke koje BiH mora donijeti kako bi nastavila europski put. S druge pak strane, bošnjačke stranke “trojke” suočavaju se s ozbiljnim političkim izazovima jer nisu spremne prihvatiti “rizik” popravljanja odnosa s Hrvatima zbog očekivanoga linča vodeće bošnjačke stranke SDA. Istodobno, ni unutar same “trojke” nisu posve iskreni u stavovima jer iako sve stranke deklarativno pozivaju na prestanak preglasavanja Hrvata, na terenu se često suočavaju s nesuglasicama i nedostatkom jedinstva. Preglasavanje Hrvata u BiH, posebno u kontekstu Predsjedništva, postalo je ključni politički problem koji traje već dva desetljeća. Kako bi izbjegla kompromis, probošnjačka “trojka” manipulira srpskom “trojkom”, obećavajući joj pozicije u vlasti kako bi onda pritisak prebacile na HDZ BiH. Ova praksa, koja nije samo političko pitanje nego i pitanje ustavne ravnoteže, stvara ozbiljan jaz u međusobnim odnosima i priječi mogućnost izgradnje stabilnog političkog sustava. Ako se nastavi s preglasavanjem i varanjem, povjerenje među partnerima bit će neostvarivo. Ocjena iz međunarodne zajednice da “sada nije vrijeme” za rješenje tog pitanja zbog ustavne krize u BiH uopće nije opravdana. Preglasavanje Hrvata u Predsjedništvu, koje je oslabljeno i ne poštuje legitimno predstavljanje, odavno je postalo žarišna točka sukoba.•

Sve hrvatske i srpske stranke, vladajuće i oporbene, protiv su preglasavanja Hrvata, no bošnjačke uporno izbjegavaju dogovor o tome.

Pitanje izmjene Izbornog zakona nije hrvatski hir u vremenu “najveće krize od Daytona” jer ta najdulja kriza traje punih 20 godina.

Jedinstvo o potrebi prestanka preglasavanja Hrvata u Predsjedništvu BiH imaju sve srpske i hrvatske stranke, ne samo Čović i Dodik, kako se često nastoji izmanipulirati procese od medijskog i političkog Sarajeva.