Treba li Republika Hrvatska platiti MOL-u oko 230 miliona eura zbog toga što nije provela liberalizaciju plinskog tržišta? Prema nepravomoćnoj odluci američkog suda u Vašingtonu - treba. No, Vlada i stručnjaci ističu - to je samo jedna etapa dugotrajnog procesa, a presudu će se pokušati osporiti. Hrvatska smatra da Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova, koji je donio odluku o visini duga, nije nadležan za rješavanje tog slučaja.

Najnovija odluka Američkog saveznog suda u Vašingtonu za hrvatsku je Vladu još jedan pravni korak u borbi koju s mađarskim MOL-om vodi oko Ine.

"Taj postupak još traje i vidjet ćemo kada bude konačni pravorijek o tome, imat ćemo i pravo žalbe koje ćemo zasigurno koristiti", rekao je Ante Šušnjar, ministar privrede.

Da se Hrvatska svakako treba žaliti na tu odluku smatra i Jasminko Umićević. Jer, u međuvremenu se propituje i nadležnost suda koji je radio arbitražu iz 2022., a to je Međunarodni centar za investicijske sporove - ICSID - također u SAD-u.

"To je važno jer Evropska unija, sud EU je u međuvremenu donio nekoliko presuda kojima osporava nadležnost ove arbitraže ICSIDA, posebno kad na arbitražama učestvuju firme iz Evropske unije", rekao je Jasminko Umićević, energetski stručnjak.

Naime, praksa američkih sudova, kaže Umićević, prilično je neujednačena.

"U sličnom predmetu jedne španske kompanije je presudio suprotno i rekao da ICSID nije nadležan", kazao je energetski stručnjak.

Kakve god budu pravomoćne presude, Hrvatska je spremna platiti 230 miliona eura.

"Novac je rezerviran, ali ćemo prije nego se to dogodi pokušati ponovno razgovarati s MOL-om. Sve dok se ne izvrši ova presuda postoji mogućnost dogovora", rekao je ministar Šušnjar.

Iako se mnogo toga, kaže Šušnjar, u prošlosti moglo i trebalo napraviti drukčije, Vlada će učiniti sve da u priči s Inom i Molom zaštiti državne interese.