Sezona u Hrvatskoj službeno je počela uskrsnim vikendom kada je zabilježen dolazak oko 165 hiljada gostiju. Iako turizam i dalje ostaje jedna od ključnih privrednih grana, domaće stanovništvo ne može zadovoljiti potrebe tržišta rada, zbog čega broj stranih radnika u zemlji već godinama kontinuirano raste.

Prošle godine tokom glavne turističke sezone u Hrvatskoj je bilo zaposleno oko 70 hiljada sezonaca, a gotovo 80 posto njih činili su strani radnici. Stručnjaci predviđaju da će udio stranaca u domaćoj radnoj snazi i dalje rasti, a prema ranijim prognozama, do 2030. godine Hrvatska bi mogla imati čak pola miliona stranih radnika. Najviše stranih radnika zapošljava se na pozicijama konobara, kuhara, pomoćnih radnika u kuhinji, recepcionera, sobarica i spremačica, prenosi Dnevno.hr.

Prema podacima iz prošle godine, najviše dozvola za boravak i rad izdato je državljanima Bosne i Hercegovine (38.100), odmah iza njih su Nepalci (35.635), Srbi (gotovo 28 hiljada), Indijci (oko 20 hiljada), te Filipinci i Makedonci (oko 15 hiljada). Ove brojke predstavljaju značajan porast u odnosu na 2023. godinu, kada je broj državljana BiH bio manji za čak 10 hiljada, dok su tada na drugom mjestu bili Srbi s oko 24 hiljade dozvola, a Nepalci su zauzimali tek treće mjesto sa "samo" 23 hiljade radnih dozvola.

(Foto: Niksa Stipanicev / CROPIX/ilustracija)

Nepalci najbrojniji

Podaci ukazuju da je u godinu dana broj Bosanaca koji dolaze na rad u Hrvatsku porastao za 36 posto, dok je broj državljana Nepala porastao za 55 posto. Ako se ovaj trend nastavi, to bi značilo da smo upravo u godini u kojoj će vodeće mjesto među stranim radnicima u Hrvatskoj preuzeti Nepalci.

Ovu tvrdnju potvrđuju i podaci koje je objavilo Ministarstvo unutrašnjih poslova za period od 1. januara do 31. marta ove godine. Naime, u samo tri mjeseca 2025. godine u Hrvatsku je stiglo više od 12 hiljada Nepalaca i znatno manjih 9,4 hiljade Bosanaca. Zanimljivo je i da su srpski državljani pali na četvrto mjesto s nešto manje od šest hiljada radnika, a za tačno 100 radnika prestigli su ih Filipinci.

Ukupno je do 31. marta izdano 53.662 dozvole za boravak i rad, od čega na turizam otpada 15.870 dozvola, iz čega proizlazi da će ove promjene zasigurno uticati i na ljetnu sezonu. Na obali tako možemo očekivati veći broj državljana trećih zemalja koji se slabo ili nikako ne služe hrvatskim jezikom, ali ni, na primjer, talijanskim ili njemačkim jezikom kojim govore brojni turisti koji dolaze u posjetu.

(Foto: Zeljko Hajdinjak / CROPIX)

U BiH opada interes za rad u Hrvatskoj

Razgovarali smo sa bosanskom agencijom za zapošljavanje Job Journey iz koje su nam rekli da interes za dolazak u Hrvatsku opada. Iz agencije kažu da se najviše kandidata prijavilo na mjesta konobara i sobarica, ali su također primijetili da je ove godine dosta pozicija popunjeno radnicima iz trećih zemalja poput Nepala i Indije.

"Ovogodišnji interes za sezonu u Hrvatskoj postoji, ali je manji nego prethodnih godina. Primjetno je manje zainteresovanih kandidata, ali i dalje uspijevamo ispuniti trenutnu potražnju", rekli su nam iz Job Journeyja.

S obzirom na to da je potražnja daleko veća od ponude, kandidati sve više biraju lokacije na kojima traže posao. Poručili su nam da su popularni gradovi čitavog primorja poput Splita, Šibenika i Trogira, dok interes opada kada se radi o gradovima koji nisu direktno na obali.

Iz agencije ističu da je većina radnika bila zadovoljna poslodavcima u Hrvatskoj, a osim Hrvatske, radnici iz Bosne i Hercegovine zapošljavaju se i u Njemačkoj i Austriji, gdje mogu zaraditi znatno veće iznose radeći kao građevinski radnici.

Bosanaci sve više odlaze u Dubai

"U posljednje vrijeme tražena lokacija među zaposlenicima je Dubai", rekli su nam iz agencije, koja dio radnika šalje i u Ujedinjene Arapske Emirate.

I tamo mogu zaraditi više nego u Hrvatskoj, no prednost Hrvatske je njena geografska blizina i sličnost jezika i pisma, zbog čega se lakše snalaze i oni koji ne govore strane jezike.

Iz Job Journeyja kažu da poslodavci u Hrvatskoj konobarima nude plaće od oko 1.200 eura, sobarice zarađuju 1.000 i više eura, dok kuhari mogu zaraditi i do 2.000 eura, a neki čak i više.

Mnoge zemlje jugoistočne Evrope, poput Bosne i Hercegovine i Srbije, suočavaju se s visokom nezaposlenošću i niskim plaćama, zbog čega mnogi radnici traže bolje prilike u zemljama poput Hrvatske. Iako je hrvatsko tržište rada relativno malo u poređenju sa zapadnom Evropom, dinamičnije je i nudi veće plaće nego matične zemlje radnika.