Mostarska redakcija zagrebačkog "Večernjeg lista", inače u službi interesa HDZ-a, piše kako Evropska investicijska banka (EIB) i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) ne žele finansirati projekte plinskih interkonekcija u BiH jer su navodno u suprotnosti s evropskom zelenom agendum, što je notorna laž budući da je Evropska unija na konkretan finansijski način već podržala izgradnju Južne plinske konkekcije.

Čoviću blizak Večernji list piše kako se kao posebna prepreka pojavila studija koju su finansirale Evropska unija i vlada Švedske, koja potvrđuje finansijsku neisplativost Južne plinske interkonekcije!?

"Kapacitet novoga plinovoda trebao bi biti šest puta veći od trenutačne potrošnje plina u BiH, koja iznosi samo oko 3% ukupne energetske opskrbe zemlje. Takav kapacitet postavlja pitanje opravdanosti ulaganja u infrastrukturu koja bi se vjerojatno brzo morala ukinuti zbog potrebe za dekarbonizacijom do 2050. godine. Jedan od ključnih argumenata protiv izgradnje ove interkonekcije jest činjenica da BiH tradicionalno ovisi o ugljenu i hidroenergiji te da bi proširenje upotrebe plina samo povećalo ovisnost o fosilnim gorivima, umjesto da se uloži u održivije energetske tehnologije poput solarne energije, vjetroelektrana i dizalica topline", piše Večernji list, navodeći da pojekt ima značajne političke i tehničke izazove.

"Još uvijek nije osigurano financiranje, a izvlaštenje zemljišta za izgradnju plinovoda nije počelo. Iako se u projekt uključuju i evropske institucije, uključujući Američku razvojnu financijsku korporaciju (DFC), financijska održivost ovog projekta ostaje upitna, osobito s obzirom na smanjenu potražnju za plinom u BiH i visoke troškove izgradnje infrastrukture. Plinovod bi prošao kroz područja s visokom biološkom raznolikošću, uključujući područja Natura 2000. Izgradnja takvog plinovoda mogla bi imati dugoročne štetne posljedice na okoliš, dok bi emisije stakleničkih plinova, koje nastaju sagorijevanjem plina, bile značajan čimbenik u budućoj klimatskoj krizi, navode iz Aarhus centra. BiH, po tome, ima velik potencijal za razvoj obnovljivih izvora energije. Umjesto ulaganja u plinsku infrastrukturu, država bi mogla iskoristiti svoj strateški položaj za razvoj projekata poput solarnih i vjetroelektrana. Uvođenjem tehnologija kao što su dizalice topline, BiH bi mogla značajno smanjiti svoju energetsku ovisnost o fosilnim gorivima i povećati svoju energetsku sigurnost na održiv način.

Usto, takvi sustavi omogućuju brzo uvođenje obnovljivih izvora energije u kućanstva i industriju, bez potrebe za dugoročnim infrastrukturnim projektima kao što je plinovod. Ovaj prijedlog za izgradnju plinskih interkonekcija stoga postavlja važno pitanje: hoće li BiH postati država koja će se još dugo oslanjati na fosilna goriva ili će iskoristiti priliku za prelazak na čišću, zeleniju budućnost, stoji u analizi. Projekt 'Južna plinska interkonekcija' između Hrvatske i BiH suočava se s brojnim izazovima, kako tehničkim tako i političkim i ekološkim. Iako je ideja o diversifikaciji izvora energije i povećanju energetske sigurnosti važna, dugoročna održivost projekta ostaje upitna. Bosna i Hercegovina treba hitno razmotriti alternative u obnovljivim izvorima energije kako bi ostvarila svoju dekarbonizaciju i smanjila ovisnost o fosilnim gorivima. Bilo kakva ulaganja u novu plinsku infrastrukturu mogla bi se pokazati kao strateški pogrešna odluka, koja bi odgodila tranziciju prema održivim izvorima energije", piše list blizak HDZ-u. 

Pisanje Večernjeg lista u potpunoj je suprotnosti s činjenicom da je hrvatski premijer Andrej Plenković u niz navrata ranije nudio da Hrvatska finansira izgradnju plinovoda kroz BiH kako bi na taj način u potpunosti preuzela i kontrolirala plinsko tržište BiH. Logika je jasna: ako Evropska unije ne želi finansirati ovaj projekt, onda BiH nema drugog izbora nego ovaj sektor prepustiti Hrvatskoj!

(SB)