Prije pet godina, kada je pandemija zaustavila globalnu ekonomiju, iscrpljeni ekonomisti okrenuli su se novim mjerilima, poput podataka o mobilnosti i rezervacija u restoranima, kako bi pratili efekte zatvaranja (lockdowna) u stvarnom vremenu. 

Sada svijet očajnički nastoji procijeniti štetu koju su prouzrokovane promjenjive carine američkog predsjednika Donalda Trumpa na kineski uvoz, a stručnjaci ponovno koriste inovativne tehnike za procjene. Njihovi nalazi sugeriraju da najveća svjetska ekonomija još ne posrće, ali problemi su na vidiku.

U međuvremenu su objavljeni novi podaci američkog Zavoda za ekonomske analize, koji pokazuju da je američki bruto domaći proizvod (BDP) pao na godišnjoj stopi od 0,3 posto u prvom tromjesečju 2025. godine.

Prema analizi The Economista, kako trgovina između SAD-a i Kine već tone, Amerika je možda tek nekoliko sedmica udaljena od snažnog ekonomskog šoka.

Čak i prije uvođenja carina, dana 9. aprila, istraživanja su ukazivala da su američki potrošači i firme već bili zabrinuti. Prema istraživanju podružnice Federalnih rezervi (američke centralne banke - Fed) u Dallasu, proizvodnja je pala na rekordno niski nivo za april. No, takva statistika može zavarati.

Amerikanci sebi dopuštaju da im njihovi politički stavovi "oboje" mišljenje o stanju ekonomije. Tokom mandata Joea Bidena često su se izjašnjavali o svojem niskom povjerenju, dok su istovremeno nastavljali trošiti, što je činilo tumačenje rezultata manje prediktivnim. S druge strane, "tvrdi" podaci, poput procjena plata i BDP-a, opisuju svijet koji više ne postoji - podaci o visokoj zaposlenosti za mart odražavaju ponašanje firmi u vrijeme kada je stvar s Trumpovim carinskim prijetnjama još bila nejasna.

Podaci u stvarnom vremenu imaju za cilj izbjeći obje zamke pružanjem pravovremene slike aktivnosti u ekonomiji. Mnogi pokazatelji iz doba pandemije covida-19 nisu relevantni ili se više ne objavljuju. No, globalna trgovina se ipak temeljito prati. Brodovi isplovljavaju sedmicama prije dolaska na odredište, šaljući svoju poziciju satelitima i pružajući uvid popis sadržaja koji sadrže.

Neki od podataka, piše Economist, mogli bi ukazivati na ograničen utjecaj trgovinskog rata do sada. U sedmici koja je završila 25. aprila, 10 kontejnerskih brodova s ​​555.000 tona robe stiglo je u luke Los Angeles i Long Beach - preferirana američka ulazna vrata za robu iz Kine. To je otprilike isto kao i prije godinu dana. Ali, kako se napominje, plovidba između Kine i zapadne obale Amerike traje između dvije sedmice i 40 dana i mnogi teretni brodovi koji sada stižu u SAD isplovili su još prije uvođenja carina.

Neki drugi pokazatelji, pak, izgledaju zastrašujuće. Rezervacije za nova putovanja između Kine i Amerike pale su za 45 posto u odnosu na prethodnu godinu u sedmici koja je započela 14. aprila, prema podacima firme Vizion. Broj jalovih plovidbi, kada brod preskoči luku ili prijevoznik koristi manje brodova na ruti kako bi ujednačio uslugu, porastao je na 40 posto svih planiranih putovanja. Podaci o cijenama sugeriraju da se trgovinski tokovi preusmjeravaju.

Prema kompaniji Freightos, koja pruža logističke usluge, cijena plovidbe između Šangaja i Los Angelesa pala je za oko 1000 dolara u proteklom mjesecu, budući da su firme prestale uvoziti više nego inače kako bi preduhitrile uvođenje carina i tako ih izbjegle. Cijena prijevoza robe iz Vijetnama u SAD porasla je za sličan iznos, što ukazuje na to da uvoznici traže alternativne dobavljače.

Pitanje je može li koje od ovih zvona na uzbunu biti lažno. Podaci o otpremi su sezonski i nestabilni - pad od 30 posto u odnosu na prethodnu godinu u planiranim rezervacijama u Los Angelesu, primjerice, unutar je uobičajenih sedmičnih varijacija, a u manje luke, poput one u Seattleu, u prosjeku dolazi samo jedan teretni brod dnevno.

Nekoliko dana bez dolaska broda možda nije ništa neobično. Niti šire korišteni visokofrekventni pokazatelji ne signaliziraju da je ekonomija već zastala. Potrošnja putem kreditnih kartica i otvorena radna mjesta u SAD-u bili su otprilike na istim nivoima u aprilu kao i u istom mjesecu 2024. godine, prema banci Barclays.

No, štete vjerovatno dolaze. Trgovinskim šokovima može trebati neko vrijeme da se prošire ekonomijom - neke firme počele su gomilati zalihe prije nego što su carine stupile na snagu.

Potražnja za carinskim skladištima, koja omogućuju skladištenje robe u blizini luka i plaćanje carine tek nakon što se ona izda, naglo je porasla. Mnoge firme odlučuju se ne podizati cijene - što bi teoretski trebale učiniti da bi racionirale svoje zalihe - jer su vezane postojećim ugovorima ili žele sačuvati odnose s kupcima u slučaju da Trump odustane od svega. No, možda će ipak ubrzo biti prisiljene na to.

Neizvjesnost koju je stvorila Trumpova nepredvidljiva carinska politika zatekla je mnoge brodarske firme, kaže Peter Sand iz Xenete, konzultantske kompanije za logistiku, čak i u desetljeću u kojem su se nosili s pravim katastrofama uzrokovanim pandemijom, blokadom Sueskog kanala i napadima hutista u Crvenom moru.

To će imati danak u trgovini i široj ekonomiji čak i ako SAD otkaže svoje najrestriktivnije mjere.

Brodovi koji nisu krenuli na vrijeme doći će sa zakašnjenjem ili uopće neće doći, zalihe će se smanjiti, mnoge tvrtke će zamrznuti investicije i planove zapošljavanja, a ponovno pokretanje procesa bi moglo ići vrlo sporo. SAD još ne pati od trgovinske oluje koju su same izazvale i pokrenule, ali prognoza za brodarstvo nije dobra, zaključuje Economist, prenosi Jutarnji.