Šarena džamija u Tuzli svečano će biti otvorena sutra u okviru manifestacije “Dani vakufa 2025”.

Ova manifestacija svake godine slavi ulogu vakufa u očuvanju vjerskih, obrazovnih i kulturnih vrijednosti, a ovogodišnje otvorenje obnovljene Šarene džamije predstavlja jedan od glavnih događaja.

Otvorenju jednog od najznačajnijih spomenika islamske arhitekture u Bosni i Hercegovini, kako je potvrđeno iz Vakufske direkcije Islamske zajednice u BiH, prisustvovat će brojne zvanice, vjernici i građani, a očekuje se i prisustvo visokih predstavnika Islamske zajednice, kulturnih i vjerskih institucija, te domaćih i međunarodnih gostiju.

Pored imena Šarena, ova džamija nosi i nazive Behram-begova, Gradska, Atik, Časna džamija.

Obnova je u potpunosti finansirana od strane Generalne direkcije vakufa Republike Turske, posredstvom Vakufske direkcije Islamske zajednice u BiH. Zahvaljujući tome, najstarijoj džamiji u Tuzli vraćen je izgled koji podsjeća na njen prvobitni oblik.

Protokol o restauraciji potpisan je 2017. godine, a radovi su započeli 2018. godine.

Radove su, osim Vakufske direkcije, pratili i stručnjaci Zavoda za zaštitu spomenika BiH. Rekonstrukcija je bila izrazito složen i zahtjevan proces – od istražnih radova i projektovanja, pa sve do same izvedbe. Danas Šarenu džamiju krase bogati zidni motivi koji, pored duhovnog značaja, ostavljaju snažan vizuelni dojam i podsjećaju na bogatu kulturno-historijsku baštinu.

Lijepa unutrašnjost Behram-begove džamije svjedoči o njenoj izuzetnoj umjetničkoj i arhitektonskoj vrijednosti. Reljefna i slikana dekoracija, jedna od glavnih odlika pseudomaurskog stila u Šarenoj džamiji, ubraja je među najljepše u Bosni i Hercegovini.

Jedna od karakteristika Behram-begove džamije koja podsjeća na maursku arhitekturu su potkovasti lukovi iznad prozora i na trijemu. Takvi lukovi karakteristični su za islamsku Španiju, dok je bež-crvenkasta fasada u obliku linija tipična za mamelučko doba srednjovjekovnog Kaira.

Projekt rekonstrukcije obuhvatio je brojne zahvate: uklanjanje četvorovodnog krova iznad molitvenog prostora i izgradnju autentične kupole, uklanjanje trijema izgrađenog 1960. godine i njegovo vraćanje u prvobitni oblik, obnavljanje reljefne dekoracije na munari i fasadama, konstruktivnu sanaciju temelja, ojačavanje zidova, oslikavanje enterijera, kao i uređenje harema i vanjskog prostora.

Kupola džamije sada izgleda kao ona iz 1888. godine.

Šarena džamija smještena je na blagom uzvišenju u Atik mahali u Tuzli. Prvi put se spominje 1548. godine, a smatra se da je izgrađena nakon 1533. Vakuf Časne (Atik) džamije nastao je u prvoj polovini 16. stoljeća. Džamija, zajedno s medresom i mektebom, izgorjela je u požaru 10. septembra 1871. godine.

Džamiju je projektovao Franc Mihanović, dok su kasnije adaptacije rađene po projektu Franca Kurila. To je rijedak i vrijedan primjer arhitekture tog doba, a njen značaj dodatno povećava autentična slikana dekoracija, koja se, iako djelimično prekrivena, uspjela očuvati.

Zbog dvobojne fasade i bogato oslikanog enterijera, u narodnoj tradiciji poznata je kao Šarena džamija.