Iako je Bosna i Hercegovina formalno otvorila novu fazu u odnosima s Evropskom unijom, stvarni napredak koče duboka politička neslaganja, nedostatak volje za reformama i sistematsko ignorisanje ključnih preporuka iz Brisela. Dok međunarodna zajednica sve više izražava zabrinutost zbog stagnacije, domaći lideri sve češće potežu opravdanja koja ne nailaze na razumijevanje evropskih partnera. Najava ministra vanjskih poslova BiH i lidera Naroda i pravde Elmedina Konakovića da će „koalicija na državnom nivou prestati da postoji ako se evropski put propusti u junu“ dodatno je pojačala političke tenzije u zemlji.

U junu će Evropsko vijeće odlučivati o narednim koracima u procesu evropskih integracija Bosne i Hercegovine, nakon što u maju raspravi o Srbiji i Kosovu, saznaje "Slobodna Bosna".

Dok se izvještaji Evropskog parlamenta odnose na ocjenu prošlogodišnjeg napretka, zaključci Evropskog vijeća koji će biti iznijeti u junu temelje se na tehničkim izvještajima COREPER-a i COWEB-a, dostavljenim putem Evropske komisije. Prema diplomatskim izvorima, šanse da BiH dobije datum otvaranja pregovora su sve manje, posebno nakon što je Venecijanska komisija uputila više od 50 primjedbi na Zakon o VSTV-u i više od 10 na Zakon o Sudu BiH — zakone koje Vijeće ministara sistematski ignoriše, iako je Evropsko vijeće još u decembru 2024. eksplicitno zahtijevalo njihovo usklađivanje s mišljenjima Komisije.

Evropske diplomate zabrinute

Kako saznaje "Slobodna Bosna", vlasti BiH pred evropskim diplomatama pokušavaju opravdati zastoje tvrdeći da je trenutno prioritet "zaštita ustavnog poretka", aludirajući na secesionističke prijetnje predsjednika RS-a Milorada Dodika. Ipak, evropski zvaničnici, iako javno zadržavaju diplomatsku uzdržanost, sve otvorenije izražavaju nelagodu zbog činjenice da Ukrajina, iako u ratu, uspijeva napredovati prema EU, dok se u BiH evropski put gotovo potpuno zaustavio.

Naši diplomatski izvori potvrđuju da u evropskim krugovima raste zabrinutost ne samo zbog zaustavljanja procesa integracija, već i zbog mogućnosti eskalacije političke i sigurnosne krize koja bi imala posljedice za cijelu regiju. Sve je izvjesnije da će BiH ostati blokirana na evropskom putu ukoliko se u skorije vrijeme ne riješi pitanje vlasti na državnom nivou — bilo da se potvrdi aktuelna koalicija između "Trojke", HDZ-a BiH i SNSD-a, ili formira nova većina.

Iako Brisel i dalje načelno ostavlja prostor domaćim akterima da dogovore unutrašnje političke odnose, iz privatnih razgovora koje smo vodili s pojedinim diplomatama jasno je da postoji bojazan kako bi politička paraliza mogla prerasti u širu sigurnosnu krizu s nesagledivim posljedicama.

Juni vjerovatno promašen

"Čini mi se da je Evropska unija, vjerovatno zbog tog nekog zastoja koji postoji u Bosni i Hercegovini - produbljivanja krize i problema koji su nastali u međuvremenu, na neki način prestala s pritiscima da se određene stvari pomjere s mrtve tačke. To možete vidjeti po tome koliko se zaista govori o preostalim evropskim zakonima, o potrebi istih, tako da sam ja stekao dojam da je i junska sesija na neki način promašena, da smo i tu propustili šansu i da nam preostaje sada nadati da će nakon ili u toku ljetne pauze moći doći do određenih pomjeranja koji bi zaista mogli biti kvalitativan iskorak", prokomentirao je za "Slobodnu Bosnu" politički analitičar Adnan Huskić.

Huskić smatra da se treba riješiti do tada pitanje koalicije na državnom nivou koja će funkcionirati i biti proevropska.

"Sve drugo će se pokazati da je igra povuci-potegni i koja nas, vidjeli ste to, bez obzira na angažman pojedinih političkih aktera ne može povući naprijed. Eventualno da onda možemo očekivati da ćemo na sesijama na jesen ili u decembru za BiH mogli čuti neke pozitivne signale", rekao je Huskić za naš portal.

Na potezu Schmidt?

Foto: Samir Saletović/ Slobodna Bosna

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt je nedavno u intervjuu za HRT izjavio da dalji evropski put BiH zavisi isključivo od formiranja stabilne vlasti na državnom nivou. Naglasio je kako "nema nastavka evropskog puta dok se ne riješi pitanje državne koalicije", dodajući da se ne treba obazirati na prijetnje, već okrenuti ka budućnosti.

A pitanje državne koalicije i zabrinutost zbog njenog evropskog puta izaziva isključiv stav "Trojke" da više ne žele sarađivati s Miloradom Dodikom, dok istovremeno njihovi potencijalni partneri iz Republike Srpske sve jasnije poručuju da, kako se približavaju izbori, nije realno očekivati da bi ulazak u novu vlast donio konkretne rezultate prije izborne kampanje.

Dodatnu konfuziju unosi i ponašanje lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića, koji s jedne strane javno osuđuje Dodikove poteze, a s druge nije spreman odreći se partnerstva s njim u državnoj vlasti.

Je li evropski put BiH zaista realan ili samo politička iluzija?

Bosna i Hercegovina se ponovo nalazi u tački u kojoj aktuelna vlast pokušava uvjeriti javnost da nas od evropskih pregovora dijele "samo još dva zakona". Međutim, stvarnost je daleko složenija i ozbiljnija od propagandne slike koju stvaraju lideri Trojke, HDZ-a BiH i, dosad, SNSD-a. Ključna prepreka ostaje sadržaj tih zakona – Zakona o Sudu BiH i Zakona o VSTV-u – koje evropske institucije već mjesecima smatraju neusaglašenim s evropskim standardima.

Odlomak iz Zaključaka Evropskog vijeća iz decembra 2024. godine koji nedvojbeno kaže da se moraju poštovati mišljenja Venecijanske komisije

Venecijanska komisija je u posljednjem mišljenju na Zakon o VSTV-u iznijela preko 50 ozbiljnih primjedbi, od kojih se većina odnosi na etničku kvotu pri imenovanjima, nedostatak stručnosti kao osnovnog kriterija, problematičan način donošenja odluka te netransparentan proces izbora članova. Slično je i sa Zakonom o Sudu BiH, na koji je Komisija već ranije ukazala da neprihvatljivo umanjuje nadležnosti državnog suda pod izgovorom teritorijalne raspodjele. Evropski standardi su jasni – nezavisnost pravosuđa i stručnost kandidata moraju biti temelj svakog zakona, a ne politički kompromisi i etnička raspodjela.

Uprkos tvrdnjama domaćih lidera da su zakoni "evropski", mišljenja Venecijanske komisije i stavovi Evropskog vijeća iz decembra 2024. godine govore suprotno – nijedan zakon ne može se smatrati usklađenim s EU ako ne poštuje evropske presude i preporuke. U ovom kontekstu, jasno je da evropski put BiH nije blokiran zbog "nedostatka vremena" ili "samo dva zakona", već zbog duboke sistemske nespremnosti vlasti da se odreknu političke kontrole nad pravosuđem. Nažalost, sve podsjeća na već viđeni obrazac manipulacije: deklarativna posvećenost evropskim vrijednostima, a faktičko ignorisanje istih.

(S. Hodžić)