Prisjetimo se jednog događaja koji je izazvao burne reakcije. Na vanrednoj sjednici održanoj 16. juna 2023. godine, Upravni odbor Hrvatskog generalskog zbora (HGZ) donio je većinom glasova odluku o isključenju penzionisanog generala Ljube Ćesića Rojsa iz članstva te udruge, piše Dnevno.hr.

Ova odluka predstavlja vrhunac višemjesečnih tenzija unutar organizacije i dolazi nakon, kako HGZ navodi, "ponovljenog kršenja internih pravila, javnog istupanja protiv rukovodstva i nanošenja štete ugledu udruge".

U saopćenju Hrvatskog generalskog zbora navodi se da je Rojs prekršio principe propisane Kodeksom i Statutom HGZ-a. Konkretno, spočitava mu se što "nije koristio unutrašnje mehanizme udruge za rješavanje nesuglasica, već je više puta istupao u medijima s izjavama koje su ocijenjene kao neutemeljene i štetne". Time je, prema HGZ-u, "prouzrokovao ozbiljne posljedice po ugled i interese udruge".

Sjednici Upravnog odbora prisustvovalo je 14 od ukupno 19 članova, što je bilo dovoljno za pravovaljano odlučivanje. Od prisutnih, "deset ih je glasalo za isključenje Rojsa", dvoje je bilo protiv, a dvoje suzdržano. Odluka je stupila na snagu odmah po izglasavanju, čime su Ljubi Ćesiću Rojsu "prestala sva prava i obaveze koje je imao kao član Zbora".

Rukovodstvo HGZ-a naglašava da organizacija ostaje stabilna uprkos ovom incidentu. U saopćenju se ističe kako HGZ "nastavlja odlučno djelovati u skladu sa svojim statutarnim načelima i planovima rada, u duhu kolegijalnosti, tolerancije i međusobnog uvažavanja, ne prihvatajući anarhiju i samovolju".

Sukob unutar HGZ-a

Isključenju je prethodio otvoreni sukob između Rojsa i predsjednika HGZ-a, generala Marinka Krešića. Povod je bio sastanak koji je dio rukovodstva HGZ-a, uključujući Krešića, održao s predstavnicima Udruženja generala Armije BiH u prostorijama Islamskog centra u Zagrebu, neposredno pred Dan državnosti.

Taj susret izazvao je oštre reakcije dijela članstva, koje je tvrdilo da "nije bilo ni konsultovano ni informisano o sastanku". Dvanaest generala, među kojima i Rojs, potpisalo je otvoreno pismo u kojem su kritikovali Krešića zbog, kako su naveli, "neprimjerenih kontakata" i "zanemarivanja katoličke simbolike i nacionalne osjetljivosti".

Rojs je u medijima dodatno zaoštrio ton. U razgovoru za televiziju N1 izjavio je: "Nismo mi crkvena zajednica da idemo u džamiju. Mi pod ovim vodstvom nismo posjetili našeg kardinala, a sada idemo kod Alijinih generala. To nisu generali BiH, jer da jesu, bili bi i Hrvati i Srbi." U istom razgovoru ismijao je rukovodstvo HGZ-a, nazivajući ih "gemišt-bojnom" i optužujući ih za nedolično ponašanje i konzumaciju alkohola: "Da dođe saobraćajna policija ispred HGZ-a, mogla bi zaraditi mjesečnu platu, nema ispod dva promila."

Također je zatražio ostavke predsjednika Krešića, cijelog Predsjedništva i Upravnog odbora, tvrdeći da je neodrživo da "pet ljudi odlučuje o svemu, a imamo 120 članova".

Ko je Ljubo Ćesić Rojs?

Ljubo Ćesić Rojs rođen je 1958. godine u Batinu, općina Posušje. U Zagreb se preselio 1984. godine, gdje je radio kao vozač autobusa u "Croatiabusu". Prometni fakultet upisao je 1989., a diplomirao deset godina kasnije.

Široj javnosti postao je poznat početkom Domovinskog rata, kada je kao vozač autobusa dovezao hrvatske redarstvenike na Plitvice u aprilu 1991. Ubrzo nakon toga ulazi u Ministarstvo obrane, gdje postaje pomoćnik ministra Gojka Šuška. Tokom rata bio je zapovjednik 66. inženjerijske pukovnije, a njegove jedinice gradile su ceste koje su omogućile pokretanje akcije Oluja.

Nakon rata, Rojs ostaje aktivan u političkom životu. Bio je zastupnik HDZ-a u Saboru od 2000. do 2003. godine, a 2005. kandidirao se za predsjednika Republike Hrvatske kao nezavisni kandidat, osvojivši 1,85% glasova. Više puta bio je pod istragama i optužnicama zbog finansijskih malverzacija, uključujući slučaj u kojem se teretio da je nogometnom klubu Hrvatski dragovoljac otpisao tri miliona kuna duga.